Unatoč sve većoj usmjerenosti na edukaciju i osnaživanje, naše razumijevanje globalnih procesa i društvene uvjetovanosti još uvijek je ograničeno. Ponekad se i čini kao da je neka neznana sila prekrila naš vid i sluh, i podsmjehuje nam se, zatvarajući zavjese iza kojih je skrivena tajna koja nas muči. Upravo, zbog nedovoljnog razumijevanja, suvremeno društvo donijelo je sa sobom i pitanje jasnoće našeg vrijednosnog sustava i naših temeljnih potreba. Pitanje koje danas u osnovi obuhvaća sve segemente života i o kojem se ponekad vode beskonačne rasprave, bez postizanja nekog općeg konsenzusa ili sve većeg postizanja moralnog relativizma, gdje sve prolazi i gdje se u konačnici, zbog nedostatka kritičnosti osjeti ravnodušnost i odsutnost na mnoge teme. Tako je i s pitanjem seksualnosti koja je sama po sebi prirodna jer čovjek ima i duhovnu i fizičku dimenziju, ali je ista pod utjecajem niza čimbenika, od društvenih, ekonomskih, političkih, kulturnih, znanstvenih pa do vjerskih. Zato ćemo odmah naglasiti kako je vrlo važno definirati vlastite vrijednosti jer iste utječu na našu percepciju i ponašanje te osiguravaju kontinuitet i stabilnost u razvoju. Ukoliko se vrijednosti poljuljaju ili izgube, posebno moralne koje uključuju ljubav, zajedništvo, poštenje, iskrenost, toleranciju, slobodu, odgovornost.., postepeno gubimo i sebe. U kontekstu navedenog, prema Yaj A. Cogneru neki će adolescenti prije razviti negativan identitet nego riskirati neuspjeh u borbi protiv onoga što im se nameće. Zato je, osim potrebnog znanja, vrlo važno slušati i osluškivati riječi i poruke koje primamo, posebno one koje ne čujemo, a koje zapravo defniraju određeni događaj, imajući u vidu da se kroz medije i sam pojam slušatelja polako gubi u bujici riječi i rasprava i nerijetko s pozicije apsoluta, odnosno sveznajućeg i svemogućeg.
U vrijeme kada je izloženost seksualiziranim sadržajima u medijima gotovo neizbježna, važno je razumjeti kako te poruke utječu na djecu i adolescente. Kroz filmove, relity showovove, reklame, časopise, popularnu glazbu… prikazuje se nerealno seksualno ponašanje i nerijetko seksualno eksplicitni tekstove. Mediji, s naglaskom na internet, društvene mreže, kabelske televizije, mogu i utječu na djecu i mlade, u smislu razvoja seksualnog identiteta i razumijevanja kulturnih normi, u kontekstu spolnog ponašanja.
Danas, ipak postoji opći konsenzus da često izlaganje seksualno eksplicitnim sadržajima može dovesti do rizičnog seksualnog ponašanja, povećanog rizika od tinejdžerske trudnoće, nesigurnosti i nerealnog pogleda prema vlastitom tijelu, izazivanja osjećaja tjeskobe oko seksualnog čina i intimnosti, zaraze spolno prenosivom bolešću, ali i do ozbiljnih poteškoća u stvaranju zdravih odnosa.
Iako ovakav sadržaj u medijima može utjecati na bilo koju dobnu skupinu, adolescenti su posebno ranjiva skupina jer im kognitivne vještine nisu dovoljne razvijene kako bi kritički analizirali medijske poruke i donijeli određene odluke. Radi se, naprosto o procesu odrastanja, traganja i izbora životnih vrijednosti i na tom putu, uistinu je tanka crta razdvajanja dobrog od lošeg, ispravnog od neispravnog.
Medijski sadržaji sve češće se manifestiraju i kroz nagost i polunagost tijela, odnosno erotizirano ili seksualno prenaglašeno odijevanje, a društvene mreže možda su najbolji pokazatelj navedenog. Kad djevojke uvučene u ideologiju slobode koja odudara od stvarnog života javno ispoljavaju svoju seksipilnost koja nerijetko graniči i s pornografijom, razvidno je kako se utjecaj medija širi i kako konceptualiziranje seksualnosti postaje područje u kojem se intima kontinuirano transformira. Ako, primjera radi djeca i adolescenti učestalo gledaju video spotove omiljenih glazbenika koji su erotizirani u odijevanju ili ih prate na društvenim mrežama, velika je vjerojatnost da će usvojiti takav trend i takvo ponašanje. Problem u osnovi nastaje u činjenici da im se stalno nudi određeni stil života, a ono najvažnije, rješenja i odluke prepuštene su njima samima. Kako bi i slikovitije prikazali navedeno vratit ćemo se u 2017. godinu, kada je javnost svjedočila medijskom ratu između jedne hrvatske pjevačice i sociologa. Unatoč zabavi koju su mediji nudili, pozadina priče je zapravo bila puno dublja. Naime, sociolog je tada tvrdio kako pjevačica loše utječe na mlade ljude, pokazujući na društvenim mrežama svoje (polu) golo tijelo. Pjavačica, vidno uzrujana ovu izjavu opravdavala je svojim radom, odnosno vizualnim doživljajem kroz glazbu. S jedne strane sociolog iznoseći svoje mišljenje o pjevačici bio je prepreka njenom poimanju slobode. S druge strane sociolog je imao pravo iznijeti svoje mišljenje, a pjevačica mu je to osporavala. Do čega zapravo dolazimo? Do apsurda slobode, naravno, jer ne postoji alternativa slobodi. Međutim, ovdje se, zapravo postavlja pitanje slobodne volje i koliko je ista podložna utjecaju postmodernog društva. Iako se radi o pitanju koje je i dvije tisuće godina poslije podložno raspravi, slobodna volja postoji, prvenstveno u našoj odluci da nešto prihvatimo ili ne, bez ozbira na posljedice. Svjesno ili ne, pjevačica je donijela ili prihvatila nečiju odluku o vizualom doživljaju svoje glazbe, kao i mnoge glazbenice širom svijeta, čime je otvorila prostor utjecaja na druge, odnosno na djecu i mlade koji se još traže, čiji identitet pa tako i seksualni nije formiran i čiji interes za seksualnošću je izražen. Prema Strasburgeru (2017.), primjera radi dokazano je kako objavljivanje golih slika i materijala dovodi do pozitivnog usvajanja ponašanja zavođenja, seksualne dostupnosti i usputnih veza.
Moderna tehnologija dovela je i do novog načina komunikacije među mladima, do takozvanog sextinga koji uključuje slanje seksualno eksplicitnih poruka i fotografija putem elektronskih uređaja, i čijih opasnosti mladi vrlo često nisu svjesni. Seksualna znatiželja je prirodna, no mladi trebaju biti educirani o mogućoj zlouporabi sadržaja koji je i dugotrajan i koji se može „izvući“ u svakom trenutku. Kada nemamo potrebna znanja i iskustvo za ovakve izazove i moguće opasnosti, a samim time ni mogućnost da reagiramo ili se oslobodimo uvjeta koje nam nameće okruženje, treba se voditi intuicijom. Ako osjećate nelagodu i sram dok šaljete intimne poruke i slike, ako se osjećate poniženo dok vas netko nagovara na slanje takvog sadržaja ili osjećate strah od moguće zlouporabe, poslušajte svoj unutarnji glas. Intuicija je iznad našeg znanja, rekao je Tesla, a današnji čovjek intuiciju gura od sebe, ne znajući ili zaboravljajući da i razum, počevši od Hegelove dijalektičke metode u fenomenima stvarnosti zapravo spoznaje svoju vlastitu unutrašnjost, „dušu sadržaja.“
Koliki je utjecaj seksualiziranih medijskih sadržaja u Hrvatskoj nabolje je pokazati kroz provedeno istraživanje (Mediji kao nadvršnjak u seksualnom odgoju adolescenata, Mađarac, Danijela, 2019) na uzorku od 724 osobe (534 djevojke i 190 mladića, broj godina kretao se od 14 do 22 godine). Na pitanje mogu li otvoreno govoriti o seksualnosti s roditeljima, 44,7% je odgovorilo negativno. Na pitanje jesu li informacije o seksualnosti dobili od vršnjaka, 58,2% ispitanika se uglavnom ili u potpunosti složilo. Na pitanje o dobivanju znanja o seksualnosti u školi 27,6% ispitanika niti se slaže niti se ne slaže, dok se podjednaki broj uopće ne slaže (14,2%), au potpunosti se slaže 13,5%. Na tvrdnju da su mediji izvor informacija o seksualnosti, 76,4% ispitanika se uglavnom ili u potpunosti slaže. Također, 42,5% ispitanika se u potpunosti slaže kako im je ugodnije informacije potražiti u medijima nego pitati nekoga osobno.
U kontekstu svega navedenog, itekako je razvidna važnost medijske pismenosti koja će pozitivno vrednovati potrebe djece i mladih, stvoriti potreban kritičniokvir za razumijevanje načina na koji funkcionira suvremeni svijet i mediji, učiti vještinama prepoznavanja negativnosti i otuđenja od vrijednosti koje vode ispunjenosti i sreći te opremiti mlade znanjem, vještinama i vrijednostima kako bi uživali u emocionalnoj i fizičkoj seksualnosti. Djeci i mladima potreban je, prije svega jasan sustav moralnih vrijednosti kako bi se što manje uplitali u mrežu vrijednosno upitnih medijskih sadržaja pa tako i seksualnih. Obrazovni sustav treba pružati kvalitetan i sadržajan seksualni odgoj, jer ako se isti svede samo na informacije, tada će i dalje tražiti odgovore u medijima i od svojih vršnjaka.
Izuzetno je važna uloga roditelja, ne samo kroz nadzor, već i kroz dijalog o seksualnosti, otvoren i bez nelagode. U postavljanju pitanja, u buđenju i preokupiranosti seksualnošću, djeca i adolescenti moraju znati da je ista normalna i zdrava za prihvaćanje sebe, da je bitan element identiteta, i kao takvu roditelji je djeci trebaju predstaviti. Da postoji nelagoda i nerazumijevanje, razvidno je iz prikazanog istraživanja, ali na neki način i iz učestale upotrebe riječi spolno, a ne seksualno koja je zapravo jasnija i šira. No, kako bi roditelji mogli preuzeti aktivnu ulogu i kvalitetno komuniciranje moraju biti educirani jer ponekad vlastito iskustvo i vlastita percepcija nisu dovoljni u promjenama koje se događaju, što kod djece i adolescenata može izazvati frustracije.
Mediji su često za djecu i mlade glavni ili jedini izvor informacija o seksualnosti, i učestali seksualizirani sadržaji, s vrlo malo činjeničnih informacija o seksualnosti i primjerenom ponašanju nisu dobri za zdravlje djece i mladih i njihovu dobrobit tijekom cijelog životnog vijeka. Koliko je realno da će mediji promijenti pristup teško je reći, no stalno ukazivanje, sinergija i ostvarivanje aktivne suradnje između relevantnih dionika moglo bi dovesti do promjena. Naravno, za isto je potrebna, prije svega volja koja ne kalkuklira i koja će dovesti do optimalnog rješenja.
Bitno je, također razumijevati da se kroz globalne procese uvjeti života i vrijednosti stalno mijenjaju i da postaje izuzetno teško sve to pratiti. Navedenom je podložan i sam odgoj djece koji, ako ćemo se vratiti u daleku antiku gubi odgojne elemente koji djeci daju čvrstinu karaktera i otpornost na nepovoljne životne okolnosti. Oni koji su stariji znaju da je djetinjstvo nekada bilo usporenije, bez tenzija koje danas gotovo možemo opipati i koje govore o tome kako su današnja društva upala u moralnu i odgojnu krizu. Vrijednosti su u stalnoj transformaciji, a tansformacija nerijetko dovodi do proizvodnje lažnih osjećaja i osjećaja da je svijet u kojem živimo najbolje što nam se moglo dogoditi. Društvena uvjetovanost, mediji, različita stajališta psihologa i drugih stručnjaka pa i o pitanju seksualnosti djeluju nerijetko zbunjujuće kako na djecu i mlade, tako i na roditelje i prosvjetne radnike.
Činjenica je, da djeca i mladi prolaze faze seksualnog razvoja, istražuju vlastito tijelo i različitosti, upuštaju se u izazove i eksperimente, međutim sve više se iz vida ispušta kako spolna zrelost nije dovoljna, već je potrebna i zrelost osobe u ostvarivanju punine odnosa i života. Kao podsjetnik, završit ćemo dijelom Knjiga o mudrosti Starog zavjeta, „Pjesmi nad pjesmama“ u kojoj se prekrasnim stihovima opisuje spoj ljubavi i erotičnosti te povezanosti na fizičkoj i emotivnoj razini: „…Kako si lijepa i kako ljupka, ljubavi moja, sa svim čarima svojim. Stas je tvoj kao palma, a grudi tvoje kao grozdovi njezini. Rekoh: „Popet ću se na palmu, dohvatit ću njezin plod: 0, grudi ti bile kao lozini grozdovi, a miris tvog daha kao jabuke, i usta kao najbolje vino!” Ja pripadam dragome svome, i on je željan mene. Dođi, dragi moj, hajdemo u polje, provedimo noć u selima. Hajde da poranimo i odemo u vinograde; hajde da vidimo je li loza propupala, i je li joj se cvat otvorio, i jesu li šipci procvali. Tamo ću ti dati ljubav svoju.“
Piše: Snježana Nemec/dm
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTPICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
