Zbog straha od infekcije koronavirusom mnoge žene posljednjih mjeseci izbjegavaju odlazak na mamografiju – uprkos činjenici da prevencija spašava živote.
U prvoj fazi pandemije koronavirusa mnoge žene nisu posjećivale liječnika, niti radile mamografski pregled. Broj pacijenata kojima su pregledane grudi u nekim mjestima je pao na 30 posto. “Ordinacije su bile djelimično prazne”, kaže Vanessa Kääb-Sanyal. Ona je šefica Društva za mamografiju u Berlinu, piše Deutsche Welle.
“Pregledi za rano otkrivanje koji nisu hitni mnogo su se rjeđe radili u ožujku i travnju”, objašnjava Olaf Ortmann iz Sveučilišne bolnice u Regensburgu i predsjednik Njemačkog društva protiv raka. On smatra da je izuzetno važno obratiti posebnu pažnju na pacijente s neobjašnjivim simptomima i odgođenim terapijama protiv raka.
Zatvoreno do daljnjeg
Na mamografski pregled dolazi mali broj žena, a postoji i velika nesigurnost među pacijentima, ali i asistentima i ljekarima koji obavljaju preglede. Još 25. ožujka zajednički Savezni odbor odlučio je da do kraja travnja više ne poziva pacijente na mamografski pregled. Tada su jedinice za screening privremeno zatvorene, i to ne samo u Njemačkoj. Na primjer, u Engleskoj je Nacionalna zdravstvena služba (NHS) zaustavila rad ovih centara za ispitivanje. U međuvremenu su centri ponovo otvoreni, ali sada se izgubljeno vrijeme mora nadoknaditi.
Međutim, prije nekoliko mjeseci sve je izgledalo drugačije. „Prilikom mamografskih pregleda, postoji prisan kontakt žene koja provodi screening i pacijenta. To je neizbježno. U početnoj fazi nije bilo ni zaštitne opreme”, rekao je Kääb-Sanyal. „Bilo je dobro napraviti kratki prekid mamografskih pregleda sve dok se svi nisu prilagodili novoj situaciji i zaštitili obje strane”, dodaje on.
Rizici odgođenih pregleda
Većina žena koje su propustile screening zbog toga što su centri bili zatvoreni, sada žele uraditi pregled. Što se ranije otkrije tumor – uključujući rak dojke – veća je šansa da liječenje bude uspješno. Osim ukoliko ljekari ne otkriju kvržicu u dojci nekim drugim pregledom – poput taktilnog nalaza – između screeninga postoji period od oko 24 mjeseca. Tada bi žene odgovarajuće starosne grupe trebale ponovo doći na mamografiju.
Odlaganje mamografskog pregleda za jedan do dva mjeseca obično nije problem i nema dalekosežne posljedice, kaže Kääb-Sanyal, ali postoje i izuzeci: “Ako raste vrlo agresivan karcinom, ne može se isključiti u pojedinačnim slučajevima da kašnjenje od jednog do dva mjeseca zapravo ima posljedice. Tada nema vremena. Karcinom je možda već napredovao. To pogoršava šanse za izliječenje i terapijske mogućnosti.”
U osnovi, ipak se mora reći da vrijeme izgubljeno kod žena koje redovno idu na mamografski pregled ne bi trebalo imati velike posljedice.
Šta prvo liječiti: rak ili Covid-19?
Malo po malo, istraživači i ljekari prilaze Covidu-19. Morali su uvijek iznova revidirati brojne nalaze. “U početnoj fazi smo mislili da se određene terapije protiv raka trebaju sada provoditi opreznije, poput hemoterapije. Ali, na to se sada gleda drugačije”, objašnjava Olaf Ortmann. “Uz odgovarajuće sigurnosne mjere, treba ih izvoditi isto kao i ranije”, dodaje on.
Naučnici tvrde da oboljeli od raka imaju teže simptome kad se zaraze Covidom-19. To se posebno odnosi na vrste karcinoma koji su povezani sa supresijom, tj. padom imunološkog sistema. “Tu spadaju, na primjer, hematološke bolesti, leukemija ili rak limfne žlijezde. U tim slučajevima, poremećaj hormonskog sistema je izraženiji nego kada imate rani karcinom dojke. To jedva da ima ikakav relevantan uticaj na imunitet”, kaže Ortmann.
U većini slučajeva se prvo mora liječiti bolest Covid-19. Hoće li se terapija odgoditi, prekinuti ili potpuno obustaviti, ovisi o svakom pojedinačnom slučaju. Liječnik i pacijent moraju odrediti da li je infekcija Covid-19 gora ili je to rak, a to je često teška odluka.