Građevinari iz dana u dan gomilaju sve veće gubitke zbog enormnog rasta cijena građevnog materijala pa mnogi odustaju od ugovorenih poslova. Da bi se ublažio poremećaj na tržištu, Vlada i Gospodarska komora traže od investitora da izvođačima revidiraju ugovore i priznaju stvarne cijene. Sve kako bi se spriječio val otkazivanja mnogih važnih infrastrukturnih projekata., javlja HRT
Ovakvo divljanje cijena materijala građevinari, kažu, ne pamte desetljećima. Metali, plastika, drvo vrtoglavo su poskupjeli – od 50 do čak 200 posto. Rizici su preveliki, jamstava nema pa je tvrtkama isplativije plaćati penale zbog otkazanih poslova nego gomilati gubitke.
– Mi smo u pokušaju raskidanja nekoliko ugovora vrijednih 20 do 40 milijuna kuna. To su ozbiljna pitanja koja prijete građevinskom sektoru i našem poslovanju jer prijete bilježenju velikih gubitaka, udar na likvidnost i sigurnost radnih mjesta, naglašava Darko Jambreković, tajnik Uprave Radnika, Križevci.
Vlada je donijela smjernice kako bi se naručitelje velikih poslova potaknulo na reviziju ugovora, posebice u slučaju javne nabave s klauzulom fiksne cijene. Gospodarska komora izradila je i indekse cijena građevnog materijala.
– Imamo podatke za oko 150 materijala odnosno 150 indeksa i vjerujemo da će ti indeksi pomoći svim izvođačima i naručiteljima da zatraže razliku u cijeni za projekte koji su prošli i za sve buduće projekte kao jednu metodologiju s kojim će oni dokazivati porast ili smanjivanje cijena, govori Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze.
Pojedini građevinari trenutačno rade na tridesetak gradilišta diljem Hrvatske. Bez konkretnih mjera pomoći, izgradnja škola, bolnica, cesta, financirana europskim novcem, postaje upitna.
– Vidimo puno inicijativa bez krajnjeg rezultata. Mi smo odustali od nekih projekata s gradom Zagrebom i nismo potpisali ugovor od 126 milijuna kuna. Mi ne možemo potpisati ugovor i dovest svoju firmu u bankrot i naši podizvođači su na rubu, naglašava Vele Nižetić, direktor tvrtke STRABAG Hrvatska.
Koliko će građevinara pokleknuti pred povećanim troškovima, teško je reći, no bit će posljedica u sektoru koji u BDP-u Hrvatske sudjeluje s oko 5% i zapošljava oko 130 tisuća ljudi.