„Isplatit će se, ali meni to nije bilo toliko bitno. Najvažnije za ovu odluku mi je bila ekološka strana priče i prijelaz na obnovljive izvore energije“, istaknuo je Zoran Galunić, vlasnik solarne elektrane iz zagrebačkog naselja Savica. Zelena energetska zadruga povela je zainteresirane građane na turneju po solarnim kućanstvima kako bi imali priliku čuti iskustva kako je imati vlastitu solarnu elektranu. Unatoč zahtjevnoj papirologiji i nelogičnostima u obračunu, vlasnici zagrebačkih kućnih elektrana ne sumnjanju da je solarna energija energija budućnosti. Javlja H ALTER
Unatoč pomacima u zadnjih nekoliko godina, Hrvatska se i dalje nalazi na europskom dnu po udjelu proizvodnje električne energije iz solarnih elektrana, s tek oko 2 posto. Dok sunce obilno sije nad ovom zemljom, većina građana brine brigu kako platiti rastuće račune za energente. No, neki stanovnici Zagreba pogledali su u nebo na vrijeme i na njihovim krovovima su već smještene solarne elektrane. Zelena energetska zadruga povela je u subotu u sklopu festivala Dobra energija zainteresirane građane na Turneju po solarnim kućanstvima, kako bi imali priliku čuti direktna iskustva kako je imati vlastitu solarnu elektranu.
„Isplatit će se sigurno, ali meni to nije bilo toliko bitno. Najvažnije za ovu odluku mi je bila ekološka strana priče i prijelaz na obnovljive izvore energije“, istaknuo je Zoran Galunić, vlasnik solarne elektrane iz zagrebačkog naselja Savica.
Njegova elektrana instalirana u siječnju, a u HEP-ovom sustavu od ožujka, je snage 4,4 kW. Na krov je instalirano 11 panela snage po 400 W. No, inverter je snage 3,6 kW, riječ je o maksimalnoj dozvoljenoj snazi ako je riječ o jednofaznom priključku.
„Potrebno je odraditi dosta papirologije. Bilo mi je bitno da me ima tko voditi u tom procesu i tu sam naišao na podršku u Zelenoj energetskoj zadruzi, onda je to postalo puno konkretnije, uvidio sam da to ipak nije tako komplicirano“, ističe Galunić koji je okupljenima detaljno objasnio koje je korake potrebno proći.
Ako se želi prijaviti za državne subvencije za obnovljive izvore energije, prvi korak je izraditi glavni elektrotehnički projekt elektrane. Kako je opisao vlasnik ove elektrane na Savici, tvrtka koja izrađuje projekt ne mora ni posjetiti lokaciju. On im je poslao sve podatke, od nagiba i površine krova do potrošnje energije u kućanstvu i to je bilo dovoljno za izradu projekta s kojim je zatim otišao u HEP ODS. U roku od dva tjedna dobio je rješenje HEP-a da se elektrana može priključiti na mrežu te je potom uslijedio odabir izvođača.
„Dobio sam nekoliko ponuda i izabrao jednu varaždinsku tvrtku. Radovi su sve skupa trajali tri dana. Krov je star 27 godina no svi su rekli da je u redu za postavljanje elektrane. Nije bilo nikakvih velikih radova na ostatku kuće. Inverter je postavljen na tavanu. Pojavile su se neke stvari na koje nisam računao no sve ih je izvođač radova riješio“, kaže Glavunić.
Nakon izvođača radova trebao je doći i električar te je potom čekao HEP da dođe zamijeniti brojilo. Time je elektrana puštena u rad u ožujku.
Kako je ova elektrana u pogonu tek dva mjeseca, vlasnik nije mogao dati točne podatke o uštedama, no računa da će ovime pokriti 90% računa za električnu energiju, uključujući i grijanje vode preko električnog bojlera.
Da su njegova očekivanja realna, potvrdio je Zoran Katulić iz Brezovice koji ima solarnu elektranu na svom krovu već dvije godine. On je zainteresiranima detaljno objasnio stavke na svom računu za električnu energiju sa solarnom elektranom priključenom na mrežu. Obračun se vrši svakoga mjeseca. Ako na kraju mjeseca imate više proizvedene struje nego potrošene, opskrbljivač će to „preuzeti“ od vas no ta se cifra iskazuje kao „preplata“ u vrijednosti 80% cijene električne energije, oko 30 lp. Taj bonus možete potrošiti sljedeći mjesec za smanjenje računa, a ne možete unovčiti. Mreža se zapravo koristi kao baterija.
„Ovime se ne može zaraditi no može se uštedjeti. Bitno je znati da 1. siječnja ne smijete imati više energije predane u mrežu nego potrošnju električne energije. To se spriječi tako da se ugasi solarna elektrana ako u prosincu vidite da biste mogli prijeći dozvoljenu granicu“, kaže.
Odnos te dvije veličine korisnik može pratiti svaki mjesec na računu. Ako je na kraju godine više predao energije nego preuzeo iz mreže korisnik gubi status „korisnik postrojenja za samoopskrbu“ što je poticajni model obračuna za kućanstva.
U cijelom je procesu planiranja zato jako važno ispravno dimenzionirati elektranu u skladu s potrošnjom, istaknula su oba vlasnika elektrane iz Zagreba.
Osim gašenja elektrane, u sustavu izračuna postoje i druge nelogičnosti. Na potrošnju energije iz mreže HEP naplaćuje PDV i sve naknade, pa čak i onu za obnovljive izvore energije, koja se ne vraća vlasnicima solarne elektrane. Postoji i problematika obračuna u korištenju dvije tarife, gdje se Katuliću po ljeti više isplati koristiti perilicu rublja za vrijeme skuplje tarife.
„Kako imam solarnu elektranu, planiram nabaviti električni automobil. Punio bih ga noću, ali raditi ću to danju jer kako je sad obračun postavljen, to se više isplati“, ističe.
Njegova elektrana je snage 8 kW. Prvo je stavio panela snage 5kW na krov uz pomoć subvencija Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Subvencija je iznosila 40%, no i tu postoje nelogičnosti. Uz izradu projekta i ostale uvjete koji se traže na natječajima, cijena je znatno veća nego ako sami uložite sve.
„Jedan panel me koštao 1600 kn u sklopu subvencija. Kasnije sam nadogradio elektranu s još 3 kW. Ti su me paneli koštali 900 kn po panelu“, pojasnio je.
Unatoč probijanju kroz proces i nelogičnostima koje je uočio u sustavu obračuna, Katulić naglašava da je solarna elektrana itekako isplativa jer dobijete barem deset godina besplatne električne energije. No, i on ističe da financije nisu bile jedini motiv za odluku.
„Solarna energija je budućnost, od ekologije do financija. Svaka kuća treba imati solarnu elektranu“, zaključio je Katulić.
Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA