U prvom je kvartalu zaplijenjeno 4229 litara i 44,45 kilograma zabranjenih sredstava. Javlja GLAS SLAVONIJE
Nakon što se na nekoliko lokacija u Hrvatskoj, u Međimurskoj, Varaždinskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, dogodio masovni pomor pčela, zabrinuti pčelari izrazili su sumnju da je do te pojave došlo zbog tretiranja uljane repice u cvatu zaštitnim sredstvima koja su zabranjena u Hrvatskoj.
Njihove sumnje potvrdila su analitička izvješća ovlaštenoga službenog referentnog laboratorija, kome je poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata poslala deset uzoraka uljane repice na analizu radi utvrđivanja ostataka korištenih sredstava za zaštitu bilja. Budući da je utvrđeno korištenje aktivnih tvari čije je korištenje zabranjeno u Republici Hrvatskoj (klorpirifos, fipronil i fipronilsulfon), a utvrđene su i nepravilnosti u vođenju evidencije o uporabi sredstava za zaštitu bilja, zanimalo nas je kako je uopće moguće unijeti takva nedopuštena sredstva preko granice u Hrvatsku, kakva su zakonska (carinska) ograničenja i koliko je kazni izrečeno za takvo kršenje propisa.
Nije tajna da su naši poljoprivrednici nezadovoljni zaštitnim sredstvima koja su odobrena za uporabu na području Europske unije i ocjenjuju ih skupima i nedovoljno učinkovitima. Zato se neki od njih snalaze “kako znaju”, kupuju minimalne količine odobrenih sredstava, a većinu jačih, učinkovitijih i jeftinijih (ali u Hrvatskoj zabranjenih) sredstava nalaze na tržištima Srbije i BiH kako bi miješanjem dobili djelotvorno zaštitno sredstvo.
U Hrvatskoj poljoprivrednoj komori nemaju podatke o toj problematici, a u Ministarstvu poljoprivrede kažu da su pitanja o tome u nadležnosti Državnog inspektorata RH i Carinske uprave Ministarstva financija. U odgovoru Državnog inspektorata navodi se da su inspekcijski postupci u tijeku te da će poljoprivredna inspekcija poduzeti sve propisane mjere sukladno važećem zakonodavstvu. Također navode da su za nelegalan uvoz sredstava za zaštitu bilja nadležni Carinska uprava i MUP.
Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić kaže da treba razumjeti i ratare jer “njima je urod kruh, prihod, moraju ga zaštititi”, pa upozorava na ulogu Savjetodavne službe i njezino mjesto u educiranju ratara kako kombinirati aktivne tvari, pogoditi reference za njihovo korištenje i koju kombinaciju tvari koristiti. “Rješenje je da Savjetodavna služba počne raditi svoj posao, treba savjetovati poljoprivrednike, a ne baviti se administracijom.” Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede, tvrdi, svojim bi djelovanjem mogla pridonijeti smanjenju i prestanku nelegalnog uvoza zabranjenih zaštitnih sredstava.
Dokaz tomu je sastanak predstavnika stručnih službi Ministarstva poljoprivrede na čelu s državnim tajnikom Zdravkom Tušekom te ravnateljima Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Zdravkom Baraćem i Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Jelenom Đugum 21. travnja s predstavnicima međimurskih pčelara, na kome je zaključeno da će “savjetnici Ministarstva poljoprivrede preventivno udvostručiti svoje već značajne napore u educiranju poljoprivrednih proizvođača vezano uz opasnosti nesavjesnog korištenja sredstava za zaštitu bilja”.
Kad je riječ o nelegalnom uvozu zabranjenih zaštitnih sredstava, od Carinske uprave doznajemo da službenu kontrolu sredstava za zaštitu bilja pri uvozu, u carinskim skladištima ili na mjestu odredišta, bez obzira na podrijetlo, provodi poljoprivredna inspekcija, a službenici Carinske uprave obavljaju dokumentacijski i identifikacijski pregled pri uvozu pošiljaka. “U slučaju sumnje da je riječ o sredstvu za zaštitu bilja koje nije odobreno za uporabu u Republici Hrvatskoj, obavještava se nadležna poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata”, navode u Carinskoj upravi.
Prema raspoloživim podacima Carinske uprave, tijekom 2021. godine bilo je 75 slučajeva zapljene sredstava za zaštitu bilja, te su izdani prekršajni nalozi i izrečene novčane kazne ukupno u iznosu 927.250,00 kuna. U prva četiri mjeseca 2022. godine bilo je 45 slučajeva zapljene sredstava za zaštitu bilja i izdani su prekršajni nalozi i izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 575.100 kuna. Temelj postupanja Carinske uprave u navedenim slučajevima je Zakon o provedbi carinskog zakonodavstva Europske unije.
U Carinskoj upravi pojasnili su da se sankcioniranje prema spomenutoj pravnoj osnovi primjenjuje ako prilikom unosa robe u carinsko područje Unije, ili iznošenja robe iz carinskog područja Unije, pravna ili fizička osoba ne podnese carinsku deklaraciju za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu. Za navedeni prekršaj propisana je novčana kazna u rasponu od deset tisuća do milijun kuna za pravnu osobu, a za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi novčana kazna je u rasponu od tri do sto tisuća kuna.
Valja se nadati da će nakon nedavnih neželjenih pojava svaki dionik u sustavu obavljati svoj posao savjesno i u skladu s važećim zakonskim odredbama, radi osobne i zajedničke dobrobiti.
Petar Žarković
Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA