Mogućnost povratka obveznog vojnog roka podijelila je hrvatsku javnost. Jedni smatraju da vojni rok treba vratiti, drugi su strastveno protiv toga. Pitanje je i koliko bi kratak obvezni vojni rok bio smislen. Stipo Mlinarić Ćipe iz Domovinskog pokreta i Gordan Bosanac iz Možemo o ovoj su temi govorili u Dvoboju Točke na tjedan.
“Ovo što se dogodilo prije tri dana nas je sve iznenadilo, dočekalo nas je nespremne. Na vukovarsku bolnicu je 1991. MIG-21 bacio bombu od 250 kg, probila je 4 betonske ploče. Zamislite da je ovo od šest tona palo na studentski dom. Bilo bi puno mrtvih. Izbjegli smo katastrofu jedino Božjom pomoću. Mađari i svi su je ispratili samo pogledom”, govori Mlinarić
“DP zbog ovakvih stvari mjesecima već radi na tome da se vrati vojna obuka od barem dva, tri mjeseca. Iz prostog razloga da nas ne zatekne. Sad smo vidjeli da NATO nije podigao avione. Recite mi, tko bi poslao svoje vojnike da se bore u Hrvatskoj. Moramo se osloniti na sebe”, kaže.
“Što ćete vi? Mladom čovjeku od 18, 19 godina dati pušku kad je on opasnost i za sebe i za druge”, pita se Mlinarić.
Na pitanje što je ovo pokazalo o spremnosti naše obrane, Bosanac kaže kako se otvorilo puno pitanja koja trebaju biti usmjerena prema zapovjedništvu NATO-a.
“Ne bih htio spekulirati jer se radi o očitom propustu za koji se moraju naći odgovori. Svaki scenarij može otići u neku vrlo negativnu priču. Zamislite da su Mađari pogodili tu letjelicu. Bi li to značilo početak invazije prema NATO članicama? Mi ne znamo kako se vode politike unutar NATO-a. Siguran sam da NATO ne reagira na stvari koje se smatraju provokacijom. Možda bi reagirali da je bilo pet projektila. Ne znam”, govori Bosanac.
O kontradiktornim izjavama koje su došla iz MORH-a, Bosanac kaže kako je to neprihvatljivo i “pokazuje da tamo nema reda”.
“MORH mora biti kompaktan i jasan u komuniciranju. Mogli su puno ranije reći da ne znaju što je. Razumijem da su morali čekati više podataka da bi rekli što je, ali važno je da ne dolaze potpuno različite poruke iz MORH-a jer to pokazuje da nešto ne štima”, kaže Bosanac.
Mlinarić se slaže i dodaje da stvari ne štimaju između Glavnog stožera i Ministarstva. Podsjetio je i na zakazivanje presice istovremeno od strane ministra obrane i predsjednika Republike. “Ne treba dizati paniku, ali mora se pokazati složnost u takvoj situaciji. Moraju dati izjave koje će umiriti javnost, a ne da se mrežama šire stvari kakve su se širile”, kaže Mlinarić. “U vojsku se mora ulagati i moliti se Bogu da se nikad ne dogodi zlo”, kaže.
Bosanac kaže da ne treba odlaziti u krajnosti pa ulagati ogromne svote u vojne proračune i ograničavati ljudska prava. “Idemo vidjeti što možemo poboljšati u našem sustavu. Možda protuzračna obrana treba biti prioritet. I ljudi iz samog sustava su govorili da avioni možda nisu najvažniji. O tome se da debatirati, ali idemo što racionalnije pogledati situaciju”, kaže Bosanac dodajući da Rafalei koje je Hrvatska kupila možda ne bi ni stigli reagirati u konkretnoj situaciji te da bi u njoj bila mnogo važnija protuzračna obrana.
“Ozbiljne države su prepoznale da treba ulagati u vojnu obuku, u vojsku. Bila je inicijativa u Švicarskoj da se vojni ruk ukine. Švicarci koji 200 godina nisu ratovali su na referendumu rekli ne. Mi moramo biti svjesni da je RS u trbuhu Hrvatske. Mi ne znamo što će se događati, ali ne smijemo biti nespremni. Mi u vojsku nismo ulagali 20 godina. HV danas koristi tenkove koji su uništavani na Trpinjskoj cesti. Mi nismo ulagali u nijedan segment. Ako 20 godina sustavno nešto uništavate, ne možete to obnoviti za godinu dana”, kaže Mlinarić.
Govoreći o mogućnosti da se u Hrvatskoj razmjesti američki proturaketni sustav Patriot, Mlinarić kaže da ruski predsjednik Vladimir Putin danas bilo što, bilo kakvo razmještanje sustava, može protumačiti kao prijetnju, ali i da je letjelica koja je pala u Zagrebu bila jasna poruka članicama NATO-a.
Bosanac smatra kako bi ulaganja u obranu trebala biti smislena i sustavna, a ne da se u obranu ulaže stihijski i drugačije u svakoj novoj situaciji.
Mlinarić kaže kako su svi ostali u šoku kada je Putin napao Ukrajinu, ali da je ratova otkada postoji svijet. “Ako je itko protiv rata, to je vojnik koji je prošao rat. Ali da se za pet, deset godina dogodi nešto, mi moramo obučiti ljude, a ne da se dogodi kao 1991. da mladi ljudi koje srce vuče ginu”, kaže.
“HDZ po toj temi petlja već dugi niz godina, ali oni se ne snalaze u toj priči o sigurnosti Hrvatske”, kaže Bosanac. On podsjeća da Ustav garantira prigovor savjesti. “Ne znam da mi to možemo izbrisat iz Ustava. Ne bih volio živjeti u zemlji koja bi se odrekla tog prava. Ali postoji prilika i potencijal da napravimo sustav civilne zaštite kako treba. Ako je MORH bio zanemarivan 20 godina, ona je bila nepostojeća. A čini mi se da bi ona mogla odgovoriti na prijetnje, ljudi bi mogli mnogo bolje reagirati. Mi smo za model da se ojača civilna zaštita. Ne da bude obvezna, nego da se dovede u red”, kaže Bosanac.
“Nemam s tim problem. Ako netko nije za pušku i oružje, ne treba ga siliti. Što ćete dobiti od takvog čovjeka? Ali u ovim okolnostima, siguran sam da bi mladi htjeli proći to”, kaže Mlinarić na pitanje o prigovoru savjesti.
“Ne treba paničariti. Treba ulagati u vojsku, treba obučavati vojsku i sve će biti dobro”, kaže Mlinarić.