Rezultati velikog istraživanja objavljenog u novom broju Nacionala koje je provodila agencija Promocija plus, pokazuju da većina hrvatskih birača smatra da premijer Andrej Plenković zbog uhićenja Darka Horvata i drugih afera mora raspustiti Vladu te da se moraju održati novi izbori na kojima bi najveće šanse protiv HDZ-a imala koalicija SDP-a i Možemo! u kombinaciji s ostalim strankama centra i ljevice ili čak i u kombinaciji s Mostom.
Na pitanje tko bi trebao biti kandidat za premijera ako na idućim izborima pobijedi koalicija SDP – Možemo! ili koalicija SDP – Možemo – Most, 13,2 posto ispitanih zaokružilo je Tomislava Tomaševića, a Peđa Grbin osvojio je 8,8 posto, gotovo identičan broj glasova kao Božo Petrov koji je osvojio visokih 8,7 posto.
Sandra Benčić dobila je 7,7 posto glasova, Siniša Hajdaš Dončić 7 posto, Damir Vanđelić 6,5 posto, a Nikola Grmoja 5,8 posto, dok je 2,9 posto za kategoriju “ostali”.
Kad bi se HDZ-ove birače pitalo tko treba biti na čelu lijeve koalicije, oni bi na prvo mjesto stavili Damira Vanđelića, na drugo Sinišu Hajdaša Dončića, a tek na treće Tomislava Tomaševića i zatim ostale, Petrova, Grbina, Grmoju i Sandru Benčić.
Kod SDP-ovih birača Grbin osvaja 32,2 posto, Tomašević 14,5, Hajdaš Dončić 13,8, Sandra Benčić 11,1, Vanđelić 4,3, a Grmoja i Petrov oko 3 posto.
Nacional, NFOTO, PIXSELL
Možemo! bi radije Benčić nego Tomaševića
Znakovito je da je u biračkom tijelu Možemo! Sandra Benčić s 31,4 posto pobijedila Tomaševića koji je dobio 29,9 posto, a zatim s oko 6 do 7 posto slijede Grbin, Hajdaš Dončić i Vanđelić.
Mostovi birači s 29,2 posto podržavaju Petrova, ali i Grmoja dobiva visokih 22,9 posto, Tomašević i Vanđelić su na oko 11 posto, Grbin 3,5 posto, Sandra Benčić 2,1, a Siniša Hajdaš Dončić 1 posto.
Cijelo istraživanje i rezultate istog pročitajte u novom broju Nacionala!
Istraživanjem je obuhvaćeno 353 gradova i općina iz svih županija, a korištena je metoda CATI koja podrazumijeva kompjutorski potpomognuto telefonsko intervjuiranje te kombinacija otvorenih i zatvorenih pitanja.
Standardna greška uzorka za utvrđivanje stranačkih preferencija iznosi plus/minus 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.