U emisiji Izvan okvira N1 televizije o nizu aktualnih tema govorile su bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt i bivša ministrica obrane Željka Antunović.
Hrvatska u ukrajinskoj krizi: “Moramo jasno i glasno reći sebi – u tako velikim sukobima, mi smo gotovo i nebitni”
U fokusu svjetske javnosti je ukrajinska kriza, strahuje se da bi moglo doći do ruske invazije na Ukrajinu.
“Čini mi se da je ovo više igra živaca nego što bi moglo doći do vojne eskalacije, iako cijela situacija nije za podcijeniti. Napetost u Ukrajini raste iz godine u godinu, stvari se ne rješavaju. U pozadini svega je, po meni, energetska kriza. Iako je zajednički stav jasan, pojedinačno članice EU-a nastupaju različito. Države Sjevernog toka su oprezne u svemu što se događa. Naša percepcija je, mislim da tu možemo biti jedan mali kotačić koji može stvari pomicati upravo na našem iskustvu”, rekla je Škare Ožbolt.
Antunović je istaknula da je Ukrajina područje gdje se prelamaju različiti interesi, interesi Istoka i Zapada.
“Radi se o sigurnosnoj i političkoj krizi, ja sam sigurna, odnosno čvrsto vjerujem da to pravih oružanih sukoba neće doći, da postoji dovoljno pameti kod onih velikih igrača koji su i zakuhali cijelu priču. Što se tiče Hrvatske, mi moramo konačno jasno i glasno reći sebi – mi smo mala zemlja, mi smo u tako velikim sukobima i interesima gotovo i nebitni. Igramo neku ulogu jer smo članica i EU-a i NATO-a i u okviru tih asocijacija moramo naći svoju poziciju, mora se čuti naša riječ, a ona može biti konstruktivna upravo zbog iskustva koje imamo”, kaže Antunović.
Kome bi odgovarala vonja akcija, rat? “Rata već dugo u svijetu nema, u zadnje vrijeme nigdje nema velikih žarišta, a oružja ima jako puno. Nameće se logičan odgovor – vojnoj industriji”, odgovorila je Škare Ožbolt.
Može li doći do diplomatskog dogovora?
“Rat ni u kojem slučaju ne smije biti alternativa. Ljudi ginu, a na kraju sve završi na pregovorima i na uspostavljanju mira. Ima tu puno zveckanja oružjem, s jedne strane Rusi dovlače trupe blizu ukrajinske granice, ukrajinci se pak naoružavaju, traže pomoć, dižu krizu na jednu višu potenciju. Međutim, diplomatski putevi postoje, mora se tražiti diplomatsko rješenje i svi koji spekuliraju time da će biti rat čine veliku pogrešku, pojačavaju tenzije koje same po sebi postoje. Kao što mi imamo izjave da nećemo slati naše vojnike, što uopće nije tema. To uznemiruje hrvatsku javnost. Mi dosad ni u jedan imperijalistički rat nismo slali vojsku. Sigurna sam da ne postoji relevantan političar koji bi rekao neka naša vojska ide ratovati u sukob između Rusije i Ukrajine”, rekla je Antunović.
Komunikacija Milanovića i Plenkovića: “Njihov cilj je zajednički, ali se do njega poubijaju, a narod pada u nesvijest”
Ova tema samo je jedna oko koje se sukobljavaju predsjednik Republike Zoran Milanović i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
“Način komuniciranja postao tema i u EP-u, EK-u… Otvorite njemačke, ruske novine, u tekstovima su Zoran Milanović i Andrej Plenković. Nepotrebno je to dignuto na višu razinu. Njihov cilj je zajednički, a način kako će doći do cilja nikad nije isti i oni se do cilja poubijaju, narod pada u nesvijest… Pogledajte u Bosni, njih dvojica imaju isti cilj, a način kako komuniciraju po pitanju Bosne je strašan”, rekla je Škare Ožbolt.
“Ovo je došlo do faze koja je krajnje neprihvatljiva i zaslužuje svaku osudu. Mi kao građani ove zemlje, može nam to u nekoj situaciji biti smiješno, ali moramo uzeti u obzir da je riječ o dva najviša politička dužnosnika, dva čovjeka koji upravljaju ovom zemljom ili predstavljaju ovu zemlju u domaćoj i međunarodnoj javnosti. Riječ je o ljudima koji bi trebali čuvati političku stabilnost ove zemlje, stabilnost institucija, a među njima se događa nešto što ima potpuno suprotne efekte. Ja ne znam kako će iz toga izaći, ali mi imamo čitav niz problema koji nemaju direktnu vezo s ovim strašnim izjavama, uvredama, bahaćenjem, prostačenjem, omalovažavanjem… koji se ne rješavaju. Često se govori da se u tim sukobima otvaraju neke prave teme. Ja mislim da se one otvaraju samo u smislu potrebe isticanja jednog ili drugog čelnika. Nijedna prava druga tema se nije otvorila. Nisam čula da bilo tko spominje u kakvoj su situaciji svi oni koji žele investirati osim ako nisu pod posebnim tretmanom Vlade. Svi ostali, domaći, a naročito strani, okreću leđa ovoj zemlji. A bez novih ulaganja neće biti ničega. Sve niti u jednoj sekundi se nije našlo u foksusu javnosti zbog sukoba na najvišoj razini.”, rekla je Antunović.
Kriza u BiH: “Bojkot izbora od strane Hrvata bio bi katastrofa”
Opći izboru u BiH trebaju se održati u listopadu, a izborno povjerenstvo mora ih raspisati najkasnije do 5. svibnja. Predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka iz BiH završili su u nedjelju bez konačnog sporazuma trodnevne pregovore u Neumu čiji je cilj bio dogovoriti izmjene izbornog zakona, ali su “približili stajališta”.
“Iz medija se može iščitati da su pregovori propali, a iz izjava pregovarača da su približili stajališta i da će se možda i dogovoriti. Bitno je vrijeme, je li iscurilo za zakonske promjene, ako su se uspjeli dogovoriti. super, ako ne… Izjave koje smo čuli da će Hrvati bojkotirati nisu pametne jer će se oni isto ionako održati. Bojkot hrvatskog naroda bi bio katastorfa. Ako su se približili, trebalo bi krenuti dalje, a to je unutarnje uređenje i funkcioniranje BiH na način da počnu funkcionirati kao država”, rekla je Škare Ožbolt.
“Vidim kontinuitet problema i to kroz dugi niz godina, samo su oni eskalirali i došli do, za Hrvate neprihvatljive razine. Čini mi se da je u ovim pregovorima neki mali pomak ipak napravljen. Veseli me svaka trunka optimizma. Isto tako, sigurna sam da svaka strana ima i figu u džepu. Medijacija uvijek dobro dođe, mislim da treba to i dalje podicati i da ih treba suočiti s onim što će biti ishod ako prihvatljiv dogovor ne postignu. Što se tiče Hrvatske, mi smo oduvijek bili na pomoći, ali na kraju ispalo da nismo neku veliku pomoć dali. Hrvatska nedvojbeno prilična financijska sredstva upucava u BiH, ne samo u Hrvate, nego BiH u cjelini. Politički postoje neki pregovori, ali čini mi se da hrvatska politika u suštini pere ruke od konačnih stavova što isto tako mislim da je razumljivo i meni osobno prihvatljivo. Hrvati u BiH moraju biti u stanju preuzeti za sebe odgovornost, moraju biti oni koji će udarati šakom o stol, moraju biti oni koji će se boriti, ali izbore nipošto ne treba bojkotirati”, rekla je Antunović.
Milanović i Plenković – poput Shreka i magarca
Predsjednik i premijer u suštini oko BiH imaju isti cilj, ali…
“Metode kako doći do tog cilja su katastrofa, kao Shrek i magare. Otprilike na toj razini. Strašno”, rekla je Škare Ožbolt.
Antunović osuđuje komunikaciju i Milanovića i Plenkovića.
“Bez ikakvog promišljanja osuđujem ovakvu javnu komunikaciju na samom vrhu hrvatske države. Bilo kakvo ponižavanje na osobnoj razini, ponižavanje ljudi u okviru Vlade, ismijavanje i ponižavanje svakoga, tko se slučajno nađe na putu, bilo to pulmolog ili europarlamentarac, svi dobiju svoju porciju bezobrazluka, uvreda i ponižavanja. S druge strane ne mogu prihvatiti bahato ponašanje, ne mogu prihvatiti slanje poruka medijima, prijetnje medijima, tu nema te vrste bezobrazluka, ali isto tako neprihvatljivog ponašanja u cjelini”, rekla je Antunović.
“O Bradleyjima smo slušali mjesec dana, kako je to super, kako su Amerikanci najvažniji partneri, a da Vlada to opstruira. Na kraju se dogodi da Vlada ne opstruira. I dalje padaju teške riječi, a Bradleyji su kupljeni”, dodala je.
Ima li Hrvatska jasnu strategiju kad je riječ o naoružavanju?
“Mi moramo stalno dizati te standarde i držati NATO razinu. Živimo na području koje je i dalje vrlo izazovno, imamo najdužu otvorenu granicu, mi smo granica EU i to definitivno moramo učiniti neke pomake”, rekla je Škare Ožbolt. “Mi smo mala zemlja na kojoj mnogi zarađuju i to je jedna od osnovnih priča. Mi vidimo da mnogi zarađuju, ali s obzirom da smo mali, da smo takvi kakvi jesmo, još u pravom smislu riječi nismo se fokusirali na izgradnju tog međunarodnog subjektiviteta da doista jesmo faktor, i upravo zbog toga nam se sve to događa”, rekla je.
“Mi imamo bezbroj otvorenih i nijednu zatvorenu aferu”
U Hrvatskoj se svako malo se probijaju razne afere. Bio je cijeli niz afera koji nije naštetio rejtingu HDZ-a.
Premijer je spomenuo fenomen salama taktike koja se koristi se u političkom i ekonomskom smislu za eliminiraciju konkurenata u smislu da se kreće sustavno u napad institucija, HNB-a, HRT-a, DORH-a… Vidite li neke napade kao osmišljenu taktiku da se slabi vlast na taj način?
“Mediji trebaju atraktivne teme i kad nešto namirišu, kad je nešto malo, oni pretvore u veliko. Ja se nipošto ne slažem sa salama taktikom premijera jer mislim da to nije sigurno način kako će se uništavati institucije, to nije ta vrsta napada. Ima drugi problem, mediji uglavnom otvaraju neke teme, iskopaju da nešto nije kako treba i onda se o tome piše, piše, piše i nakon toga se ne dogodi apsolutno ništa. Naravno da onda građani, najprije se ljute, komentiraju, ljute se na vlast, na HDZ, ali kad se ta stvar poklopi i dalje gledaju što imaju na strani opozicije, što imaju na strani vlasti i mislim da je to glavni razlog zašto HDZ i dalje tako visoko kotira. Kao građanka ja sam zgrožena i ne mogu se pomiriti s činjenicom da se neke od tih afera ne privode kraju. Mi imamo bezbroj otvorenih i nijednu zatvorenu aferu. One koje su zatvorene, zatvorene su tako da su ljudi koje se gonilo oslobođeni svake krivnje. Ovo zadnje što se otvara vezano uz Državne nekretnine, tu ja ne vidim velikih afera, ali postoje indicije koje bi trebale popraviti. Po meni nisu ljudi u fokusu, nego Državne nekretnine, tamo treba napraviti provjeru”, rekla je Antunović.
Privođenje zbog trulih jaja: “Potpuno kriva procjena”
Zadarska policija privela je dvojicu muškaraca koji su objavljivali komentare na Facebooku povodom dolaska premijera u Zadar na obljetnicu akcije Maslenica. Napisao je da ga treba dočekati s pokvarenim jajima. Je li policija u ovom slučaju pretjerala? Bilo je riječi o omalovažavanju premijera i Vlade ali postoji i sloboda izražavanja mišljenja.
“Premijer je štićena osoba i postoje brojni ljudi koji procjenjuju koliki je rizik. U ovom slučaju tko god je radio na ovome, učinio je nešto nedopustivo, napravio je potpuno krivu procjenu ili se netko htio umiliti vrhu političke vlasti. Ja osuđujem prostačenje, govor mržnje, svaki takvi napis pa i ovaj banalan, ali to nije nešto što može ugroziti premijera i s druge strane nije razlog da se čovjeka privodi. Pogotovo kada se zbog nekih puno težih stvari ne poduzima ništa”, komentirala je Antunović slučaj u Zadru.
“Percepcija ovoga je vani grozna. Stvara se slika da se Hrvatska zatvara, da je Hrvatska sve kruća, ko nekakva staljinistička država u kojoj nitko ne može ništa reći. Određeni političari su štićene osobe. Ako ću ja pozivati na gađanje premijera, policija mora reagirati, ali hoće li reagirati na ovaj način? Mislim da je to bilo pogrešno”, rekla je Škare Ožbolt.
Škare Ožbolt i Antunović ispričale incidente koje su imale kad su bile na vlasti
“Kao ministrica pravosuđa, imala sam situaciju kad je novinar u Slavonskom Brodu pisao ružno o državnom odvjetniku i sucu. Gadio ih je, blatio, tužili su ga, dobili presudu, prvostupanjsku, drugostupanjsku. Dobio je naknadu štete. Nije ju htio platiti i zamjenski je trebao ići u zatvor. Sav sretan je krenuo, iz Slavonskog Broda do Požege, pješice u zatvor, uz tamburaše, i govorio kako će on kao novinar, zbog izgovorene riječi, ići u zatvor. Meni nije padalo na pamet kao ministrici pravosuđa da mi se to dogodi. Bili su tu i strani novinari u koloni od nekoliko stotina ljudi. Ja sam cijelu svoju plaću od oko 14000kn kolika je bila i ta kazna, dok se kolona kretala, uplatila na sud i kad je došao do zatvora, poljubio je vrata. Percepcija bi bila grozna, nisam to dozvolila. Tako da sve je u načinu, ovaj slučaj s pokvarenim jajima je pjena od sapunice”, rekla je Vesna Škare Ožbolt.
Željka Antunović ispričala je slučaj s radijskim slušateljom i novinarom.
“Neugodne su to situacije, pogotovo kad znate da ne radite ništa što bi to zaslužilo. Dogodilo mi se kad je Knin oslobođen, bila sam na Radio Kninu, a moja tadašnja stranka, SDP nije imao nikoga tamo pa sam ja bila prva SDP-ovka koja je nakon oslobođenog Knina došla tamo. U eter radija se javio slušatelj koji je zaprijetio da će me vani kad izađem dočekati s kalašnjikovom. Ja sam olako prošla preko toga, ali bilo mi je jako neugodno.
Druga situacija… Brinula sam o sigurnosti vojnika, to mi je bio prioritet kao ministrici obrane. Ničim izazvan, jedan TV novinar koji je pratio resor, rekao u komentaru, ne znam kojim povodom, rekao da Hrvatska šalje naše vojnike u krizna područja kao topovsko meso. Ja sam bila u šoku. To nije imalo nikakve veze s istinom. Tada sam sazvala press konferenciju i rekla da je to ustavno upitno, da se to zove, uzbunjivanje javnosti. Nisam podnijela tužbu. Poslije smo ostali u ok odnosima”, ispričala je.