Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba, u N1 Studiju uživo govorio je o Zakonu o obnovi Zagreba nakon potresa.
Jedna nepogoda vuče i drugu, a to otvara oči za činjenicu da postoji niz temeljnih zahtjeva za izgradnju i prostorno uređenje.
“Kada razmišljamo o obnovi Zagreba nakon potresa moramo sagledati sve zahtjeve zajedno, kako bi se obranili od svih promjena koje nam dolaze. Vrijeme se znatno mijenja, zadnjih 100 godina vrijeme je bilo povoljno klimatski, no ono što je bilo jednom u sto godina sada je jednom u deset godina i još češće. Sada moramo o urbani prostor drugačije sagledavati”, rekao je Tihomil Matković.
Milan Bandić kaže da je najviše nevolji oko poplave u petak kumovalo to što su građani pretvarali suterenske prostore u stanove.
“To je potpuno pogrešna ocjena i apsolutno se ne slažem s njom. Ne slaže se da su pretvaranje podrumskih stanova u stanove problem, ali neke druge stvari jesu. Prije 30 ili 50 godina neke segmente nismo gledali kao ugroze. Bilo nam je normalno da potoke zatvorimo i stavimo ih u cijev ispod asfalta, no sada moramo ići u otvaranje protoke i otvaranje vodotoka, kako bi se voda mogla odvoditi”, rekao je Matković.
A stoji li optužba da su za nevolje nakon potresa krivi ljudi jer nisu ulagali u imovinu?
“Postoji djelomična odgovornost vlasnika, ali kod ekstremnih slučajeva odgovornost je i na neki način podijeljena.
Zakon o obnovi Zagreba je bolji nego što je bio prije, ima definirano tijelo koje će raditi sve potrebne aktivnosti. Ovakve ekstremne situacije jesu propisane u temeljnom zakonodavstvu. Definiran je fond, centralna ustanova koja bi trebala voditi sve oko obnove. Velik je potencijal da se izjednači, poveže sve s Fondom za energetsku učinkovitost. Prvi fokus tog fonda mora biti Zagreb, ali ono što će se raditi u Zagrebu trebalo bi se primjenjivati i u drugim dijelovima zemlje gdje su trusna područja”, rekao je Matković.
Zakon nije ukalkulirao rok trajanja građevine
Ipak, naglasio je, nisu sve komponente uzete u obzir pri pisanju zakona.
“Financijski okvir čini se kao jako dobar, ali treba uzeti u obzir da će zakonodavac raditi konstrukcijsku obnovu građevina, dakle samo 20 posto onoga što će se obnavljat će subvencionirati grad i država, no ostale stvari koje treba poboljšati na zgradama neće se financirati iz proračuna. Treba očekivati da dio stanovnika neće imati novca za obnovu.
Socijalna komponenta potpuno je zanemarena. Svi će dobiti 80 posto za konstrukciju, to nije uvjetovano socijalnim statusom, brojem nekretnina… Kada gledamo iz perspektive umirovljenice u centru, ona neće imati novca da obnavlja svoj stan iznutra.
Nejasno je što će biti kada se pri saniranju konstrukcije kada se uđe u dijelove stana koji su ispravni, kako bi se oštetili zbog konstrukcijske obnove”, kazao je Matković, te dodao da Zakon nije ukalkulirao rok trajanja građevine.
U centru bi mogao nestati stambeni dio
“Sada smo svjesni da stare zgrade ne mogu podnositi jednako kao novije. Zaštita Donjogradske cjeline je uključena u ovaj Zakon, no treba razmišljati o cjelovitoj urbanoj obnovi grada. Centar je star, a stara je i populacija. Imamo opasnost da nam se s centrom dogodi depopulacija, i da se tamo dogodi stvaranje poslovne zone. A ako do toga dođe, centar će navečer biti prazan, a to već ima drugačije socijalne značajke. Ako ne budemo brzi s obnovom stambene zone, to bi nam se moglo dogoditi”, rekao je Matković i napomenuo da se Dubrovnik prema Zakonu o obnovi od potresa pod prije 40 godina još uvijek obnavlja.
“Prioritet treba biti zadržati stanovništvo u centru. Svaka obnova objekta je kompliciranija i dugotrajnija nego izgradnja novog objekta, no ovo što se do sada spominje kao ulaganje nije dostatno procijenjenoj šteti.
Ne vidim ako se radi konstrukcijska obnova zašto se ne bi zgrada odjednom do kraja obnovila. Nakon rata su ogromna područja devastirana i obnavljana nakon rata, ono što je ostalo bez fasade je većinom i danas bez fasade. Treba se uključiti socijalna komponenta”, naglasio je Tihomil Matković za N1