Službeni rezultati popisa stanovništva Hrvatske doslovno su nas „otrijeznili“. Tako smo saznali da smo u zadnjem desetljeću izgubili više od 400 tisuća stanovnika, te da nas danas ima manje od 4 milijuna. Samo 3 hrvatska grada danas imaju više od 100 tisuća stanovnika.
Slavonski Brod više nije sedmi grad u Hrvatskoj po broju stanovnika. „Od zadnjeg popisa grad je izgubio 9 102 građana, kaže Mirko Duspara, gradonačelnik Slavonskog Broda. Kaže kako je tome presudila loša gospodarska situacija i politika koja se provodila u 30 godina od samostalnosti Republike Hrvatske. Javlja jutros HRTV
– Rat je posebno pogodio Slavoniju, a o Slavonskom Brodu neću ni pričati. Loša politika i rješavanje socijalnih problema radnika koji su postali višak, branitelja koji su bili nezbrinuti slanjem u prerane mirovine dovele su do ove situacije. Ulaskom u Europsku Unije otvorila se mogućnost ljudima da na nekakav način riješe svoje socijalne probleme i ljudi su krenuli iseljavati. To je nešto što država nije pratila, a morala je, napominje Duspara.
Svi su pozvani da dođu u Slavonski Brod
Što se tiče pronatalitetne politike na lokalnoj razini, kaže kako je Slavonski Brod jedini grad u državi koji dijeli opremu za prvorođeno dijete u vrijednosti od 5 tisuća kuna.
– Svaka rodilja prije poroda dobiva krevetić i svu opremu koja je potrebna za bebu, uz novčane naknade koje dajemo, i božićnice koje dajemo svake godine u vrijednosti od 100 eura. Krenuli smo i s izgradnjom stanova za mlade obitelji, s najmom od 10 godina uz mogućnost otkupa – na taj način smo zadržali 34 obitelji u Slavonskom Brodu. Jedini u državi smo uveli pravo građenja na 99 godina – dali smo parcele za izgradnju obiteljskih kuća. Potpisano je 80 ugovora s mladim obiteljima – od toga je 46 kuća useljeno ili pred useljenjem. Neki su došli i iz drugih dijelova Hrvatske, jer nismo ograničili da je ovo mjera samo za mlade iz Slavonskog Broda, priča Duspara.
U Slavonskom Brodu oko 25 posto ukupnog stanovništva je zaposleno, a podaci pokazuju kako je čak 1500 više poduzetnika u odnosu na 2015. godinu.
– Imamo 26 tisuća zaposlenih, i 2 tisuće nezaposlenih u Slavonskom Brodu. Nije točno da većina radi u državnim službama, imamo dosta poduzetnika koji zapošljavaju. To područje se lagano budi, pozitivni su trendovi zadnjih godina. To se pokazuje i po broju novorođene djece – prošle godine smo imali 35 više nego godinu prije. Pozitivno je i da se doseljava u Slavonski Brod i sad smo skoro na istom broju onih koji odsele i koji dosele. Imamo i mjere koje kao grad provodimo, ali to nije dovoljno ako se država malo aktivnije ne uključi, napominje Duspara.
Udbina, druga općina u Hrvatskoj po površini, sa 1346 stanovnika
Udbina je 2011. godine imala 1874 stanovnika – po zadnjem popisu danas ih je 1346.
– I na popisu 2011. je najvjerojatnije bilo 10-15 posto više popisanih ljudi, a tako je i sada. Naša procjena je da općina Udbina ima oko 1150 do 1200 ljudi. Pojedini su se bojali gubitka mirovina i primanja poticaja, tako da su se bili primorani prijavljivati iako možda ne žive ovdje. Na godišnjoj razini prosječno imamo četrdesetak umrlih i desetak rođenih, kaže Josip Seuček, načelnik općine Udbina.
Smatra kako je pozitivno što se koalicijom HDZ-a i SDSS-a ne stvaraju političke tenzije u Udbini, te da svi stanovnici žele raditi.
– Mladi odlaze zbog poslova, obitelji, otežanih stambenih pitanja. Kod nas je 2016.-2017. dosta mladih otišlo, ali kako se kod nas poljoprivredna politika i velike površine u općini počele koristiti, ljudi su se zadržali i pomalo se vraćaju na svoja ognjišta, dodaje.
Udbina se može pohvaliti da nema nezaposlenih, osim onih koji izričito ne žele raditi. Pokušala je pokrenuti seoski turizam, ali za to je, osim novca i poticaja, potrebno i dodatno obrazovanje stanovnika.
– Mi smo ruralni, druga općina u Hrvatskoj po površini. Naši ljudi su uvidjeli da bi trebali iskoristiti tu situaciju, gdje imamo 45 minuta do Zadra gdje se mogu kupati na moru, a spavati u Lici. Što se tiče stručnog kadra, ovdje ljudi nemaju tradiciju, i to nam je veliki problem. Mi iz općine smo potpisali ugovor s gradom Gospićem i općinom Plitvička jezera da idemo u partnerstvo, da zajedno te naše destinacije malo ‘odjeknu’, objašnjava Seuček.
Dodaje kako mjere koje Udbina provodi za zadržavanje mladih obitelji uključuju novčane naknade za prvo, drugo i treće dijete. Posebno se sufinancira vrtić i prehrana u školstvu. Za osnovne škole financiraju se knjige i udžbenici, a za srednju školu plaća se po djetetu 100 kuna u đačkim domovima plus prijevoz do Gospića, Korenice i okolnih mjesta.
U Čakovcu bilježe više rođenih – i doseljavanja
Čakovec nema toliki pad broja stanovnika – tek 6 posto. Županija ima pad broja stanovnika od 2,8 posto, što je znatno manje od prosjeka Hrvatske.
– S nekim mjerama smo počeli već prije 7-8 godina, intenzivno smo promišljali što napraviti da se naš prostor ne isprazni. Uveli smo razne mjere za mlade obitelji, povećali naknade za novorođenu djecu – za prvo na 3 tisuća, a za drugo 6 tisuća kuna. U školi dajemo besplatne bilježnice, sufinanciramo prijevoz, udžbenike. Uveli smo besplatni obrok u osnovne škole, vrtić sufinanciramo sa 60 posto. Dajemo poticaje za mlade obitelji za obnovu i kupnju nekretnina, oslobađamo komunalnih doprinosa – sve te mjere jedna drugu ne isključuju, priča Dražen Srpak, gradonačelnik Čakovca gdje, kako kaže, niti plaće više nisu male kakve su bile.
Dodaje kako dobar geografski položaj Čakovca možda smanjuje stopu iseljavanja, ali ističe kako je uz sve važna i kvaliteta života.
– Imamo dobar vrtić, školu, sport, kulturu i dobre udruge da se slobodno vrijeme ispuni. Mislim da je simbioza tih faktora najvažnija – od benefita za njih, kvalitete života, do dobre infrastrukture. Imamo i doseljavanja, ističe i zaključuje kako su jednako važne i mjere koje je uvela Vlada – poput poreznih olakšica za mlade, kao i lokalne mjere u koje se stalno ulaže.
– To je sigurno pomoglo tome da je prošle godine kod nas rođeno 62 djece, a samo 50 umrlih. Mislim da je to podatak koji je na razini Hrvatske jako dobar, zaključuje Srpak. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA