Je li objava popisa stanovništva jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti kako tvrde neki političari? Što je u korijenu smanjenja broja stanovnika, jesu li to isključivo ekonomski razlozi ili i opće stanje u društvu, klijentelizam, korupcija? Kako napraviti poticajno okruženje u kojem bi mladi željeli imati i odgajati djecu? Damir Plesac iz Državnog zavoda za statistiku rekao je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” kako je Popis stanovništva 2022. godine vjerodostojan popis.
– Popis je temeljito i stručno pripremljen, držali smo se apsolutno svih preporuka Eurostata, UN-a, tako da mogu apsolutno tvrditi da je on vjerodostojan, rekao je Plesac.
Dodao je kako razumije neke gradonačelnike koji tvrde da njihovi gradovi imaju veći broj stanovnika, nego što je popisano, jer svatko ima svoju računicu.
– Tako su iz MUP-a ili nekih drugih izvora oni imali svoj broj. Mi možemo reći i ponoviti da smo ušli u svaku kuću, pokucali na svaka vrata i popisali maksimalan broj stanovnika. Jasno je da u svakom popisu može biti i onih ljudi, koji su popisani, a nisu se trebali popisati. A ima i onih ljudi koji se nisu popisali, a trebali su se popisati, naglasio je.
Istaknuo je da je Državni zavod za statistiku imao raditi kontrolni popis odmah nakon popisa, no situacija oko COVID-a je bila izuzetno teška i u takvoj situaciji jednostavno nije bilo moguće nastaviti s kontrolnim popisom.
Osvrnuo se i na popis u Gradu Zagrebu, jer se i u njemu smanjio broj stanovnika, Plesac je rekao kako je i ta brojka realna, jer je veći broj ljudi iselio i zbog potresa, a u nekim četvrtima se broj povećao.
Državna tajnica središnjeg državnog ureda za demografiju Željka Josić kazala je kako demografi već nekoliko desetljeća upozoravaju na veliki pad stanovništva u Hrvatskoj.
Dodala je kako je ovaj popis i znak za uzbunu, jer je prirodni prirast doista negativan. Josić je istaknula kako je bilo to i za očekivati, jer zbog otvaranja granica i ulazak Hrvatske u Europsku uniju, te zbog boljih plaća i uvjeta u drugim državama, mladi su u velikom broju iseljavali.
– Niz tih čimbenika utječe na ovu sliku koju trenutno imamo, na broj stanovnika i to upozorava sve razine da se svi trebaju uključiti da se pozabavimo tim problemom, poručila je.
Rekla je da se ne može reći da se ništa ne radi po tom pitanju.
– Radi se, ali u dvije, tri ili četiri godine jednog mandata ne možemo napraviti značajna čuda. Činjenica je da sve što se radi mora se nadopunjavati, izgrađivati i jednostavno poticati da sve mjere i projekti koji se rade budu svima dostupni i budu na razini cijele Republike Hrvatske, kazala je Josić.
Demograf Ivan Čipin rekao je kako se može reći da je ovaj popis stanovišta jedan od najcrnjih dana u suvremenoj hrvatskoj povijesti.
– Zavisi iz koje se perspektive to gleda. Nama demografima je bilo sasvim jasno da će brojevi ovim popisom biti ovakvi. Ja sam očekivao recimo, nešto više od 3,9 milijuna stanovnika. Ono što je popis pokazao je da je negativan prirodni prirast doprinio za četrdeset posto smanjenje stanovnika, a negativne netom migracije za čak šezdeset posto. Što će biti u budućnosti, za broj stanovnika u sljedećih deset godina, sigurno će to biti i manje nego što je danas, a za koliko će biti manji to ovisi o rađanju, umiranju i migraciji, poručio je Čipin.
Naglasio je kako Hrvatska ima negativni demografski momentum.
– Naša dobna struktura je nepovoljna i ona će otežavati ikakve buduće mjere koje bi mogle davati neke značajne pozitivne rezultate, dodao je.
Demograf Dražen Živić istaknuo je kako je u Vukovarsko-srijemskoj županiji situacija najlošija, jer je nestao svaki peti stanovnik.
– Sukladno podacima i na nacionalnoj razini očekivali smo razvoj takve situacije, s obzirom na to da su u proteklih desetak i više godina bili izuzetno visoki gubici prirodnim putem, a onda naravno i mehaničkim putem s obzirom na to da je stanovništvo velikim brojem iseljavalo, naglasio je.
Dodao je kako je ta županija bila i najviše pogođena ratom, te samim time i velike gubitke, jer su izgubljene generacije koje su mogle sudjelovati u demografskom razvoju, ali naravno i u društvenom i u gospodarskom.
– No, međutim, mislim da ta činjenica ima sve manju i manju važnost. Jedan nerazvojni koncept i Vukovarsko-srijemske županije, a ja bih se usudio reći i istoka Hrvatske, kojim ima i svoje dublje korijene, znači, slab društveni i gospodarski napredak upravo je odredio da hrvatski građani u tom dijelu naše zemlje, ali i na nacionalnom teritoriju percipiraju Hrvatsku u jednom negativnom kontekstu. Odnosno, stanje u društvu i gospodarstvu negativno utječe na njihovo ponašanje, rekao je.
Naglasio je da se njemu čini da je dubina demografske krize u Hrvatskoj tolika da više primjena klasičnih “mjera” poput populacijske politike više nije dovoljna, te da se mora mijenjati kompletno stanje u društvu, piše HRT.