„Bilo je to poput novog svijeta koji mi je otvoren, svijeta znanosti, koji sam napokon smjela spoznati u potpunoj slobodi“. (Marie Curie).
Kroz povijest žene su zaslužne za najvažnija znanstvena otkrića koja obilježavaju današnje doba, no zbog društvenih normi, pravne, ekonomske potčinjenosti ostajale su u sjeni muškaraca i podnijele velike žrtve u ime znanosti. Stvarale su i uključile se u znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku ( STEM), od kada su ljudi počeli istraživati prirodni svijet, i jedan od načina za jačanje redova budućih žena u STEM -u bit će i priznavanje doprinosa koji su žene dale u prošlosti (Ada Lovelace Marie Curie Rosalind Franklin…,Vanda Kochansky-Devidé Zlata Bartl…). Na tragu (ne)priznavanja i nedovoljne vidljivosti žena koje su kroz povijest ostavile traga, dovoljan je podatak da u Hrvatskoj samo 2,37 posto svih javnih površina nosi žensko ime.
Stoljećima i godinama poslije, iako broj žena u STEM području raste na globalnoj rizini, žene su i dalje podzastupljenje, izuzevši nekoliko zemalja, gdje je zastupljenost viša od muškaraca. Radi se uglavnom o društveno konzervativnijim i ekonomski slabijim zemljama, dok s druge strane zemlje poput poput Švedske i Finske, gdje je postignuta visoka razina ravnopravnosti, zahvaljujući ambicioznoj socijalnoj politici imaju relativno mali broj žena među studenticama i studentima STEM-a. Stručnjaci su ovakvu situaciju nazvali pardoksalnom, što ona i je, iako je razlog ovoj pojavi jasan i logičan. U ekonomski bogatijim zemljama, gdje su izbori zanimanja sigurni ili relativno sigurni, u smislu zaposlenja i dohotka, žene imaju izbor, i svoje odluke mogu donositi neovisno o ekonomskim čimbenicima. S druge strane, u zemljama s manje ekonomskih mogućnosti ili gdje bi zaposlenje moglo biti nesigurno, dobro plaćena i relativno sigurna STEM karijera može biti privlačnija ženama. Za neke zemlje, posebno u istočnoj Europi i središnjoj Aziji rodni paritet u znanosti je nasljeđe njihovog članstva u bivšem Sovjetskom savezu i njegovom bloku, gdje se aktivno poticalo sudjelovanje žena u znanosti, često u ustanovama koje je financirala vlada.
Još uijek veliki jaz u zastupljenosti u STEM polju je loš, i ne radi se samo o poštenom i pravičnom omjeru ili lošem tretmanu žena, već i posve nerazumnom postupanju jer svako znanstveno rješenje, odnosno napredak dolazi iz različitih perspektiva. Kad znanstvena područja isključuju žene, isključuju zapravo talentirane buduće znanstvenice, što je u svijetu okarakterizirano kao fenomen“curenja cjevovoda”,kao i svježe perspektive koje bi se mogle koristiti za pristup znanstvenim problemima.
Djevojke su, kao i dječaci jednako dobre u rješavanju problema u okruženju bogatom tehnologijom i pokazuju slične kognitivne i sposobnosti ponašanja pa se neminovno nameće pitanje zašto, uopće govorimo o podzastupljensoti žena u STEM-u, posebno uzimajući u obzir da su žene na globalnoj razini obrazovanije od muškaraca, odnosno da više žena završava fakultete.
Naravno, razlozi su višestruki. Od već oblikovanih društvenih normi i ukorijenjene pristranosti, čak i među pojedincima koji aktivno odbacuju stereotipe da su dječaci predodređeni za taj posao, do posljedične činjenice da se djevojčice naprosto ne potiče dovoljno. Razlika između broja muškaraca i žena u znanosti, tehnologiji, inženjerstvu i matematici često se smatrala dokazom biološki vođenog spola, odnosno razlike u sposobnostima i interesima. Klasična formulacija ove ideje je da se muškarci “prirodno” ističu u u ovim zahtjevnim disciplinama, dok se žene “prirodno” ističu u područjima koristeći jezične vještine.
Razlog se nalazi i u nedostatku ženskih uzora i mentorica koje bi im mogle pomoći u prevladavanju prepreka s kojima se susreću. Moramo imati na umu da su uzori važni jer kako ćete imati predodžbu o nečemu, ako to ne vidite. Imati na umu i da nismo svi jednako jaki i hrabri te da nemamo svi, od djetinjstva i mladosti jasnu viziju – što hoćemo i kako to postići.
Rješenja su u osnovi jednostavna, iako djeluju na više razina, i prije svega traže volju. Mogu započeti ili još više unaprijediti stvaranje obrazovnog okruženja koje djevojčicama omogućuje da se osjećaju ugodno i samouvjereno unutar STEM polja. Roditelji mogu odigrati važnu ulogu potičući djecu da postoji širok raspon mogućnosti u kojima mogu istraživati svoje interese, uključujući i one povezane sa STEM –om. U obrazovanju je ključno učiniti sve kako bi se spriječila diskiminacija i seksizam. Naizgled male promjene u ponašanju i težnjama mogu uvelike pomoći u izgradnji ravnopravnije budućnosti za današnje djevojčice i dječake te u podizanju razine svijesti o važnosti STEM obrazovanja.
Izvan obrazovnog sustava i na radnom mjestu potrebne su ipak šire društvene promjene, koje zahtijevaju cjelovite i integrirane odgovore i angažiranje djevojaka i žena u identificiranju rješenja za trajne izazove.
Žene su često teže pogođene odlukom para da podignu obitelj, prisiljavajući ih da u kritičnim razdobljima svoje karijere, poput ranog početka rada ili čak tijekom doktorskog studija, uzimaju više slobodnog vremena s posla. Čak i kad žene uspiju steći STEM stupanj, manja je vjerojatnost da će raditi na tom polju. Neke žene odbacuju znanstvenu karijeru zbog nemogućnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života, što je jedna od većih prepreka u postizanju ravnopravnosti spolova. Promjena politike i ponašanja na radnom mjestu, zasigurno bi olakšala rješavanje ovog problema, kao što je, primjera radi fleksibilno radno vrijeme.
Ako se pogledaju statistički pokazatelji na svjetskoj razini, čak 72% znanstvenih istraživača čine muškarci. Prema izvješću UNESCO –a “Razbijanje koda – obrazovanje djevojaka i žena u STEM –u”, razvidno je da je u svijetu samo 35% STEM studentica, a razlike se primjećuju i unutar STEM disciplina. Na primjer, samo 3% studentica u visokom obrazovanju bira studij informatičkih i komunikacijskih tehnologija (ICT). Ta je razlika među spolovima alarmantna, posebno zato što se STEM karijere često nazivaju poslovima budućnosti, koji potiču inovacije, društvenu dobrobit, uključiv rast i održivi razvoj.
U EU 41% znanstvenika i inženjera su žene, i u tom kontekstu Hrvatska, uistinu može biti ponosna na svoje uspjehe. Unatoč nekim pokazateljima koji govore o nedovoljnoj zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama, poput pokazatelja da u deset najvećih farmaceutskih kompanija u izvršnim i nadzornim odborima sjedi samo 20% žena ili na nekim fakultetima poput FER-a, gdje većinu rukovodećih pozicija pokrivaju muškarci, a tijela koja donose odluke su neuravnotežena, s obzirom na udio muškaraca i žena (Fakultetsko vijeće – 79 posto muškarci, odbori – 78 posto), Hrvatska itekako može biti zadovoljna svojim postignućima. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja 46 posto aktivnih znanstvenika u Hrvatskoj su žene. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. akademski stupanj postiglo je 680 doktora znanosti. Udio žena u tom broju iznosio 55,4 posto. Zastupljenost žena u znanosti jedno je od rijetkih područja u kojem Hrvatska stoji natprosječno dobro i na što su ukazale i brojke Eurostata za 2017. objavljene 11 veljače ove godine povodom Međunarodnog dana djevojaka i žena u znanosti. Svijetli primjer je Institut Ruđer Bošković ( obrađeno u tematskoj cjelini – Žene u znanosti).
Vrlo je važno, prije svega prepoznati STEM područje, u smislu poslova koji se povećavaju, veće zarade i posljedično s tim i smanjivanja siromaštva, odnosno podizanja višeg životnog standarda. Nova radna mjesta vjerojatno će biti visoko produktivna jer žene koje završe STEM često napreduju na pozicijama s visokom dodanom vrijednošću u sektorima poput informacija i komunikacija ili financijskih i poslovnih usluga. Smanjenje rodnog jaza u obrazovnim područjima znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike moglo bi pomoći smanjiti jaz u vještinama, povećati zaposlenost i produktivnost žena te smanjiti segregaciju zanimanja. U konačnici, to bi potaknulo gospodarski rast povećanom produktivnošću i povećanom aktivnošću na tržištu rada.
Bitno je i naglasiti da je STEM polje ključno kod klimatskih promjena, četvrte industrijske revolucije koja bi mogla postati stvarnost u bližoj budućnosti (stručnjaci predviđaju 10 do 20 godina), stoga je uistinu imperativ da se sve više žena uključi, ne samo zbog dobrobiti već i pronalaženja rješenja.
Pitanje gospodarskog rasta, uključivanjem žena znači povećanje BDP-a i povećanje stope zapošljavanja. Prema podacima Ekonomskog instituta za ravnopravnost spolova u EU, BDP po glavi stanovnika do 2050. godine povećao bi se za 2,2 do 3,0 posto. Ukupna zaposlenost u EU -u porasla bi sa 850.000 na 1.200.000, no ti se pokazatelji gledaju dugoročno jer se povećanje stope zaposlenja veže sa zavšetkom obrazovanja žena koje studiraju u STEM.području.
Uvođenje više žena u STEM zanimanja moglo bi se pretočiti u veću rodnu ravnopravnost u prihodima i bolje ekonomske izglede za žene i njihove obitelji, budući da se ovi poslovi općenito više plaćaju, a razlike u spolovima u tim zanimanjima manje su nego u drugim sektorima.
Ulaganjem u djevojčice i žene javlja se multiplikacijski učinak u kojem se ostvaruju dodatne ekonomske i socijalne koristi. Ako to želimo postići moraju se postaviti temelji njihove STEM karijere, a temelji razvoja postavljaju se vrlo rano.
Piše: Snježana Nemec/demosmedia
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA LEKTRONIČKE MEDIJE
