DVOSJEKLI MAČ: RAD OD KUĆE TREBA BOLJE ZAKONE
Korona je donijela i nešto dobro – osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja. Javlja GLAS SLAVONIJE
Brojne su prednosti rada na daljinu, ali ima i negativnosti koje bi ga mogle pretvoriti u dvosjekli mač. Kako bi se sačuvalo mentalno zdravlje radnika nužna je zakonska regulacija na razini EU-a, smatra psiholog Sandro Kraljević.
“Pravo da isključe svoje uređaje nekima je danas luksuz, a zapravo je ljudska potreba”, kazao je Kraljević. Smatra da to pravo treba urediti zakonom, ali ne samo kako bi se regulirali odnosi zaposlenika i poslodavaca. To bi trebalo biti opće pravo, jer neprestana uključenost pogubno djeluje na podsvijest, kaže. Ovdje se ne radi o visokoj razini stresa, nego o kontinuiranoj dugoročnoj izloženosti koja je za psihološku dobrobit ljudi daleko kobnija, tvrdi Kraljević.
Izbjeći ‘izgaranje‘
Europski je parlament u siječnju 2021. donio rezoluciju o pravu radnika da nakon posla isključe svoje uređaje bez suočavanja s posljedicama zbog neodgovaranja na telefonske pozive, elektroničku poštu, ili tekstualne poruke. Izvješće Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) navodi da su neke države EU-a već usvojile zakone o takvom pravu kako bi se izbjeglo ‘izgaranje‘ i potaknula ravnoteža između posla i privatnog života.
Početkom prosinca u sklopu Odbora za zapošljavanje i socijalna pitanja Europskog parlamenta (EMPL) održana je radionica o mentalnom zdravlju i dobrobiti radnika u digitalnom okruženju nakon pandemije. Sudionici su istaknuli da rad na daljinu može imati negativne učinke na produktivnost te na fizičko i mentalno zdravlje, jer rezultira većim brojem radnih sati, većim stresom, izolacijom i osjećajem usamljenosti.
Kraljević ističe da je druženje temeljna ljudska potreba te da bez neposrednog kontakta fizički možda ostajemo zdravi, ali s druge smo strane jako oštećeni. “Nema softvera koji može zamijeniti blizinu ljudi”, rekao je Hini.
Izvješće EU-OSHA navodi da manjak mogućnosti za druženjem dovodi do intenziviranja rada kako bi se popunio vakuum. Posljedica je izgaranje radnika i niža produktivnost te pogoršanje mentalnog zdravlja. Kraljević dodaje da je zadaća menadžmenta pobrinuti se za svoje ljude, a posebnu pozornost trebaju stariji djelatnici, jer je njima prijelaz na digitalni način rada pao teže.
Još nema zakona na razini EU-a
U EU-u postoji više razina regulative koje uređuju područja relevantna za rad na daljinu, uključujući mjesto rada, radno vrijeme, ravnotežu između posla i privatnog života, prevenciju rizika i pravo na isključenje.
Zakonodavni okvir EU-a o sigurnosti i zdravlju na radu sastoji se od okvirne direktive i 24 posebne direktive. Najrelevantniji dio je sporazum socijalnih partnera o radu na daljinu sklopljen 2002. Europska komisija donijela je strateški okvir EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje od 2021. do 2027., koja je usmjerena, između ostaloga, i na upravljanje promjenama koje donose zelena, digitalna i demografska tranzicija. Međutim, na razini EU-a još nema zakona koji se bave mentalnim zdravljem u vezi s digitalnim svijetom.
Približno 84 milijuna osoba u EU-u već je prije pandemije imalo problema s mentalnim zdravljem. Polovina radnika smatra stres uobičajenim na radnom mjestu, a on pridonosi otprilike polovini svih izgubljenih radnih dana.
Koliko god da je korona donijela lošeg, donijela je nešto dobro – osvještavanje važnosti mentalnog zdravlja i izjednačavanje s tjelesnim. Međutim, trebat će još 10 do 20 godina da ih kao društvo ujednačimo, smatra Kraljević. Pred nama je mnogo posla: razgovora, tribina, konferencija i marketinških kampanja kako bi se svijest širila i traženje psihološke pomoći normaliziralo, uvjeren je. Nije poenta svaki dan biti dobro, to nije moguće. Treba prepoznati trenutke kada nismo dobro i tada djelovati, makar i samo nekoliko minuta dnevno, rekao je.
Nema smisla pokušavati mijenjati svijet i način rada, on se razvija neovisno od nas. Ali možemo mijenjati sebe i vlastiti pristup promjenama.
Mario Mihaljević Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA