Nacional otkriva sadržaj sastanka Radovana Dobronića s predstavnicima oštećenika RBA zadruga i kako je sastanak utjecao na sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda na kojoj će biti definirano pravno stajalište za djelovanje sudova u zaustavljanju ovrha nad hrvatskim građanima koje provode RBA zadruge
Predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić primio je prošloga tjedna izaslanstvo Građanske inicijative oštećenika austrijskih RBA zadruga, pripremajući predstojeću sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda za kraj ove godine. Očekuje se da će na toj sjednici biti definirano i jedinstveno pravno stajalište za djelovanje sudova u zaustavljanju provođenja ovrha. Tim stajalištem neće biti obuhvaćeni samo oštećenici kredita u švicarskim francima, nego i oštećenici sumnjivog poslovanja austrijskih RBA zadruga u Hrvatskoj, a trebala bi se promijeniti i dosadašnja praksa u ovršnim postupcima. Velika su očekivanja od te sjednice koju priprema Dobronić, a koja bi ljudima kojima prijete ovrhe trebala riješiti barem dio problema. Tročlano izaslanstvo predvođeno Nenadom Koljajom, jednim od utjecajnih članova te udruge, uz odvjetnice Anu Galoši Comisso i Sanju Dozet, posjetilo je predsjednika Vrhovnog suda Dobronića kako bi mu izložilo situaciju o pokrenutom stampedu ovrha RBA zadruga, potvrdio je Nacionalu Nenad Koljaja.
Tijekom sastanka ispred zgrade Suda čekao ih je i Branko Hleb, jedan od oštećenika austrijskih zadruga koji i danas, više od desetljeća nakon što je podigao sporni kredit, strahuje od ovrhe nad svojom obiteljskom kućom u Nedeljancu, mjestu tri kilometra udaljenom od Varaždina. Otkako je Nacionalova novinarska ekipa u veljači 2020. godine posjetila otok Rab kao otok slučaj pod prijetnjom ovrha austrijskih zadruga, a sve pod kišobranom Raiffeisenbanka (RBA) zbog kredita pokrivenih vrijednim hipotekama na atraktivnim rapskim lokacijama, situacija se do danas nije promijenila. Ništa nije riješeno iako se približava već i kraj 2021. godine. Na otoku Rabu bilo je 706 takvih spornih ugovora s RBA zadrugama. Austrija, doduše, zbog potencijalnih ovrha nad rapskim nekretninama nije dobila izlaz na more, nije dobila dio jadranske obale, ali su ovrhe praćene deložacijama nastavljene nesmanjenom žestinom diljem Hrvatske. Zato Građanska inicijativa oštećenika tog protuzakonitog posla RBA zadruga u Hrvatskoj sada ima velika očekivanja od predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića. Očekuju rješavanje svojih problema kroz buduću sudsku praksu.
Iako je kredita izdanih od austrijskih RBA zadruga, prema riječima Koljaje, bilo oko 15.200 – dakle, znatno manje od 125.000 ugovora o kreditima u švicarskim francima – novi čelnik sudske vlasti u Hrvatskoj odlučio je i njima posvetiti potrebnu pažnju. Kao i toksičnim kreditima u švicarskim francima o kojima je već dovoljno rekao još 2013. godine kada je donio kolektivnu presudu protiv banaka, a u korist potrošača.
„S našim odvjetnicama ugovore o kreditima RBA zadruga analizirao je i predsjednik Suda Radovan Dobronić. Najavljujući sjednicu Građanskog odjela Vrhovnog suda rekao je da će tražiti primjenu europskog prava. Čitao je i dio ugovora na njemačkog jeziku i simultano ga prevodio. Apsolutno je razumio što u tim ugovorima krivo piše. Uvjeren sam, po onome što sam vidio na tom sastanku, da takvi ugovori ne mogu opstati ni po europskom, ali ni po hrvatskom pravu i zakonima. U hrvatskom slučaju ti ugovori ne mogu opstati ni po Zakonu o obveznim odnosima, kao ni po Zakonu o potrošačkom kreditiranju“, prenio je Koljaja dio zaključaka i atmosfere sa sastanka sa sucem Dobronićem. Na kraju im je sudac Dobronić poklonio i brošuru o sudskoj praksi u Europskoj uniji.
Hoće li se ovoga puta ispuniti očekivanja Nenada Koljaje, kojem je RBA zadruga ovršila 44 apartmana sagrađena na Jadranu, ostavljajući ga sve do danas bez prihoda? Nada se da je došao trenutak u kojem bi konačno mogao biti i obeštećen.
„Kad smo u Saboru razgovarali s Borisom Lalovcem, bivšim ministrom financija, on je rekao da se način na koji su poslovale RBA zadruge u Hrvatskoj može smatrati i neprijateljskim napadom. To je možda gore nego da je netko potegnuo i oružje. Takvim sumnjivim kapitalom može se promijeniti kompletna situacija u nekoj državi, a neki resursi mogu se staviti pod stranu vlast. Što bi se dogodilo da su u Hrvatsku došli talibani i pustili puste milijarde u opticaj? Bi li se onda reagiralo? Lalovac je čak na jednom sastanku u Bruxellesu rekao da se tu radi o kriminalu, da to trebaju zajedničkim snagama riješiti policija, DORH i hrvatska vlada. To je javno izjavio za Novi list još u vrijeme kada je bio ministar financija 2014. godine“, rekao je Koljaja. Piše Nacional
Osvrnuo se i na obećanja HDZ-a dana njegovoj Udruzi oštećenika kredita RBA zadruga u predizborno vrijeme 2015. godine:
„Goran Marić je meni osobno obećavao brda i doline uoči izbora u rujnu 2015. godine. Kad HDZ preuzme vlast, govorio je da će se stati na kraj tom kriminalu u nelegalnom poslovanju RBA zadruga, da će se svi ti ugovori poništiti. Kad su dobili izbore, više se nije htio ni javiti. Ulovili smo ga par puta na našu inicijativu, ali više nikad nije spominjao ni zadruge ni kriminal, niti se zanimao za naše probleme. Takvi su političari. Kad su u opoziciji, onda svašta obećavaju, a kad dođu na vlast, skrivaju se kao što zmija skriva noge. Ne svi političari i ne uvijek, ali dobar dio njih i to vrlo često.“
O sastanku s predsjednikom Vrhovnog suda, odvjetnica Sanja Dozet dala je Nacionalu sljedeću izjavu:
„Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Radovana Dobronića upoznali smo s velikim brojem ovršnih postupaka u 2021. godini, od kojih su neki već dovršeni na štetu hrvatskih građana tako da su isti iseljeni iz svojih domova. Da su hrvatski građani postali beskućnici, bez doma i prihoda, te da je u tijeku veliki broj takvih ovršnih postupaka radi prodaje nekretnina koje su bile predmet zaloga iz ovakvih ništetnih ugovora. I to pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, Općinskim sudom u Novom Zagrebu, Općinskim sudom u Zadru, Općinskim sudom u Crikvenici, Stalnoj službi u Rabu, Općinskim sudom u Varaždinu itd. Predsjedniku Vrhovnog suda predočili smo nekoliko primjeraka ugovora o hipotekarnim kreditima tako da se i sam neposredno uvjerio i ukazao na ništetnost tih ugovora. Upozorio je da hrvatski sudovi trebaju primjenjivati pravnu stečevinu Europske unije te odgađati provedbe ovrha sukladno odlukama Suda Europske unije ako su u tijeku parnice radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu. Također smo upozorili na činjenicu da hrvatski sudovi zanemaruju pravnu argumentaciju koja se iznosi u tužbama u odnosu na ništetnost predmetnih ugovora o kreditu s austrijskim zadrugama, pozivajući se na činjenicu da je Škibolin zakon ukinut. Upozorili smo da je takav stav hrvatskih sudova na štetu hrvatskih građana i da je bitno da suci uzmu u obzir pravnu argumentaciju naznačenu u tužbi, a koja se odnosi na ništetnost ugovora o hipotekarnim kreditima s austrijskim zadrugama“, zaključila je Sanja Dozet.
No da se atmosfera u sudskim predmetima vezanim uz ovrhe i prije ove očekivane sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda već počela pomalo mijenjati od trenutka kada je Radovan Dobronić ušao u Ured predsjednika Vrhovnog suda na Zrinjevcu, pokazuje i nedavna konkretna odluka Vrhovnog suda. U toj odluci od 26. listopada ove godine, kao sudac izvjestitelj sudjelovao je i bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa, koji je u vrijeme svog mandata sporo donosio važne odluke, posebno one vezane uz kredite u švicarskim francima. Izvještavajući o toj odluci na službenim stranicama, glasnogovornik Suda Željko Pajalić konkretno navodi:
„Vrhovni sud Republike Hrvatske o ništetnosti ugovora o kreditu može po službenoj dužnosti odlučivati i u parnicama radi utvrđenja da je ovrha nedopuštena.“
Potom u toj objavi pojašnjava:
„Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci Rev 3357/2018-4 od 26. listopada 2021. zauzeo je pravno shvaćanje da su sudovi ovlašteni ne samo u povodu prigovora ugovorne strane, već i po službenoj dužnosti u parnicama radi proglašenja ovrhe nedopuštenom (neovisno od žalbenog razloga zbog kojeg je ovršenik upućen na parnicu) procjenjivati valjanost spornog pravnog posla iz solemniziranog ugovora o kreditu na temelju kojeg je određena ovrha. Prema navedenom shvaćanju pogrešan je zaključak nižestupanjskih sudova da se ništetnost solemniziranog ugovora o kreditu koji su tuženici sklopili s bankom može ocjenjivati samo u posebnoj parnici radi utvrđenja ništetnosti, ali ne i u parnici radi utvrđenja da je ovrha nedopuštena.“
Tom odlukom Vrhovni sud „u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Đure Sesse, člana vijeća i suca izvjestitelja, Renate Šantek, članice vijeća, mr.sc Dražena Jakovine i Goranke Barać-Ručević, članova Vijeća“ donosi rješenje kojim se „ukidaju presuda Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1757/17-3 od 12. srpnja 2018. i presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-6585/16-24 od 3. srpnja 2017. godine, te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje“.
U točki 5. odluke precizira se da je predmet tog spora bio „zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti ovrhe na nekretnini određene na temelju solemniziranog ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 4. listopada 2007. i solemniziranog ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine od 7. listopada 2008. koji su sklopljeni između tužene banke i I-tužitelja kao korisnika kredita i založnog vjerovnika te II-tužiteljice kao sudužnika i založnog dužnika“. Ukratko, time je zaustavljena jedna od ovrha nad nekretninom, a predmet je ponovo vraćen na početak suđenja.
To je bilo u skladu s onim što je sudac Dobronić govorio o ovrhama u Nacionalu od 20. srpnja, u tekstu pod naslovom „Suci koji dopuštaju ovrhe nad nekretninama iz kredita u ‘švicarcima’ ponašaju se kao drumski razbojnici“, koji je bio citat Gorana Aleksića iz Udruge Franak. Tada se i Radovan Dobronić osvrnuo na jedan slučaj ovrhe, objašnjavajući da je Sud EU-a uspostavio dva načela: načelo djelotvorne zaštite i načelo oficioznosti. „Prema tim načelima, sudovi u ovršnim postupcima u svim članicama EU-a prilikom odlučivanja hoće li ili ne odobriti ovrhu, odnosno prilikom donošenja odluke o provedbi ovrhe, moraju se upustiti i u meritum samog predmeta ovrhe“, ocijenio je Dobronić, a ne postupati po solemniziranim ispravama ovjerenim kod javnih bilježnika.
O jednom od ugovora, koji je bio predmet analize u uredu Radovana Dobronića, za Nacional je govorio i Branko Hleb. Bila je riječ o njegovu ugovoru o kreditu. Hleb je na rezultate sastanka čekao ispred zgrade Suda. Osvrnuo se na analizu svog ugovora o kreditu, koji je bio specifičan i po tome što mu nije bio isplaćen cijeli iznos kredita nego samo trećina, ali je isplaćivao kreditne rate kao da mu je bilo isplaćeno 50.000 eura.
„Sudac Dobronić, kako su mi rekli kolege, nije mogao vjerovati koliko je nezakonitih radnji bilo u tom jednom ugovoru. Išao je stavku po stavku: od kamata, solemnizacije i neisplate kompletnog kredita do punomoći javnog bilježnika. Bilo je sedam protuzakonitih radnji po kojima se provodila ovrha, a nisu imale pravnog temelja. Pokazalo se da je sudac Dobronić bio vrlo dobro upućen u poslovanje RBA zadruga. Čak je sam našao dodatne dvije stavke koje su bile nezakonite. Naše su odvjetnice ukazivale na svaku nezakonitost od samog početka sklapanja ugovora. Još je on sam pronašao dvije-tri greške koje su bile zakonski neutemeljene. Odvjetnice su ukazivale i na to da se treba primjenjivati europska sudska praksa, koju naši sudovi ne primjenjuju. Ne obaziru se na zaštitu potrošača“, opisao je Branko Hleb rezultate sastanka kod predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, kako su mu ih prenijeli kolege.
Nakon svega Branko Hleb je ocijenio:
„Sudac Dobronić odlično poznaje europsku sudsku praksu. U Austriji su bile propisane norme kod određivanja kamata. Nismo bili jednaki s austrijskim državljanima. Austrijanci su dobili takve kredite po kamati od 2,5 do 4,5 posto, a nama iz Hrvatske ta se kamata kretala od 7 do 12 posto. Građani Hrvatske su bili diskriminirani pri izdavanju kredita.“
Po njemu, sama činjenica da su ti ugovori potpisivani i ovjeravani u odabranim javnobilježničkim uredima u Hrvatskoj, a ne u Austriji, mogla bi govoriti u prilog tezi da su takvi ugovori bili falsifikat kroz svoju solemnizaciju u javnobilježničkim uredima diljem Hrvatske.
Branko Hleb je ukratko izložio svoje poslovanje s RBA zadrugom: „Nisam htio potpisati glavni ugovor dok mi ne isplate kompletan iznos kredita. Tako je u Austriji ostao moj nepotpisani glavni ugovor. Nisu mi odredili ratu, a natjerali su me da uzmem njihovo osiguranje. Rate su mi naplaćivali kao da su mi isplatili cijelu sumu od 50.000 eura. Otplatio sam 22.000 eura, a plaćeno mi je bilo 17.000 eura. Cijelo sam vrijeme, sve do danas, ostao pod prijetnjom ovrhe na kuću, a 2012. godine pokrenut je ovršni postupak. Odmah sam protestirao jer mi kredit nije bio isplaćen i nije bio pravno valjan. Odvjetnik je napisao žalbu ovršnoj sutkinji, a ona je žalbu odbacila. Čim vjerodostojna isprava za pokretanje ovrhe nije bila zakonita, trebala me je uputiti na tužbu za nedopuštenost ovrhe, a ona nije to učinila. Taj je postupak trajao sve do siječnja ove godine kad sam napokon kod sutkinje uspio ishoditi da me uputi na parnicu za nedopuštenost ovrhe. Pokrenuo sam, naravno, i postupak za ništetnost ugovora o kreditu, ali i taj postupak još traje.“ Piše NACIONAL