Svi projekti – od gradnje nove riječke bolnice, ulaganja u lučku infrastrukturu, gradnju nizinske pruge do spašavanja brodogradnje – svjedoče da vlada premijera Andreja Plenkovića nije gledala i neće gledati stranački predznak bilo koje sredine, već da joj je stalo do cijele Hrvatske
Kada je dr. Ivan Kirin 2015. godine završio na listi HDZ-a u 8. izbornoj jedinici, malo tko mu je davao šanse da će ući u Sabor. A ušao je zahvaljujući preferencijalnim glasovima. Kada je dr. Kirin osvanuo kao četvrti na listi HDZ-a 2020. godine, činilo se da će rad na Markovom trgu biti zatvoreno poglavlje.
Ali HDZ je ovaj put u 8. izbornoj jedinici osvojio izvrsna četiri mandata i dr. Kirin će nastaviti graditi političku karijeru u Saboru. Profesionalno i dalje radi u KBC-u Rijeka, odnosno gdje god ima neki problem koji može riješiti, a neke bolnice ne mogu.
– Onda sam kadrovski ja tu. Recimo, za nekoliko dana će doći pacijent iz dubrovačke bolnice kako bismo napravili sve da mlad čovjek ne izgubi nogu. Aktivan sam u struci, bilo je vrijeme kada sam imao 700 do 800 zahvata godišnje, manje sam aktivan pa radim do 400 zahvata godišnje, a za kirurge je uobičajeno do 200 zahvata.
U HDZ iz HSP-a je ušao 2016. godine. U 2015. godini je ušao u Hrvatski sabor zahvaljujući preferencijalnim glasovima. »HSP-ovci su razmišljali da su jako kvalitetni i da će dobiti podršku birača. Plenković je došao na čelo HDZ-a, znao sam koliko smo objektivno jaki, a kretalo se s maksimalističkih postavki. Odlučio sam ući u HDZ jer to nije vodilo nigdje«, prisjeća se dr. Kirin.
Izvrstan rezultat
Ovaj put kao član HDZ-a bili ste četvrti na listi i dobili ste još jedan saborski mandat jer je vaša stanka u 8. izbornoj jedinici ostvarila izvrsna četiri mandata. Kako ste zadovoljni izbornim rezultatom u 8. izbornoj jedinici, ali i ukupno?
– Dogovor je bio da idem ponovo na listu, a za to je bio i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković. Bilo je nagovaranja desnih opcija da dođem k njima, ali znao sam da to ne bi bilo u redu i tako smo se brzo dogovorili. Mislim da je moj prelazak u HDZ bio dobar potez. Bio sam konstruktivan saborski zastupnik, nikad nisam skakao na ideološke mamce kao neki koji ne žele shvatiti da je prošlost svršeno vrijeme i da je besmisleno gubiti energiju na to i boriti se za nešto čega nema.
Uvijek sam bio pouzdan kada je trebalo dati podršku nekom zakonskom prijedlogu. Primjerice, uopće nisam dvojio treba li ili ne treba podržati Istanbulsku konvenciju. Riječ je o zaštiti prava žena. Možda je bio mali problem kada je riječ o rodnoj ideologiji, ali vidimo da dečki po Hrvatskoj ne hodaju u haljinama kao što su neki tvrdili da će se dogoditi.
Pojedinci su mi prigovarali zbog čega sam to podržao – objasnio sam da sam dio tima, možda ne volim nekog suigrača, ali neću pucati na svoj gol, što su neki radili. Što se tiče rezultata izbora, nadali smo se četvrtom mandatu i na kraju smo uspjeli. Birači su prepoznali HDZ-ov program koji jamči stabilnost, kvalitetan financijski rejting i posljedično kvalitetnu investicijsku klimu.
Ostvarili smo izvrstan izborni rezultat i čast mi je da sam bio na HDZ-ovoj listi. Podsjetio bih da smo u 8. izbornoj jedinici dobili jednako kao i SDP. Možda je to nagovještaj promjena koje će se dogoditi već na lokalnim izborima. Žao mi je što nam kolege iz SDP-a nisu imali snage čestitati. Već su i Peđa Grbin, i Vojko Obersnel, i Zlatko Komadina ocijenili da je riječ o nastavku agonije i skretanju udesno.
Pitao bih ih je li agonija gradnja pulske i riječke bolnice i niz infrastrukturnih projekata koje u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji financira vlada. Oni još uvijek ne shvaćaju da je lijevo i desno deplasirano i da ljudi očekuju da im se osigura normalan život. Prozivati birače je nerazumljivo i ne shvaćam što to SDP-u treba i zbog čega su tako destruktivni.
Jačanje Rijeke
Što će biti prioriteti nove vlade kada je riječ o projektima u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji?
– Valja se sjetiti nekadašnje gospodarske snage Rijeke u koju su se ljudi doseljavali u potrazi za poslom, dolazili su iz cijele bivše Jugoslavije, zasnivali ovdje obitelji i radili. U međuvremenu su mnogi gospodarski subjekti propali, a trendovi su suprotni jer ljudi iseljavaju iz Rijeke, a što pokazuju svi podaci. Zato vlada mora nastaviti sa započetim investicijama, kao što su gradnja nove riječke bolnice i ulaganje u lučku infrastrukturu, odnosno u prometnu infrastrukturu kao što je projekt ceste D-403. Na taj način će se stvoriti pretpostavke za razvoj luke, a ono što je također neophodno je gradnja nizinske pruge kako bi riječka luka bila konkurentna.
Željeznica je i financijski i ekološki najprihvatljiviji oblik transporta. Tome treba dodati da Rijeka ima povoljan geostrateški položaj jer je najbliža srednjoj i istočnoj Europi. Sve to treba iskoristiti kako bi kroz razvoj luke Rijeka opet ojačala. Danas vidimo da je turizam dobar, ali da samo na turizmu ne možemo temeljiti razvoj. Tu je svakako podrška riječkoj brodogradnji, a koju je Vlada spasila.
Trebamo se okrenuti i prema poljoprivredi jer imamo izvrsne uvjete i u Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Svi ovi projekti svjedoče da je HDZ-u stalo do ravnomjernog razvoja Hrvatske i da vlada premijera Andreja Plenkovića nije gledala i neće gledati stranački predznak bilo koje sredine.
Kako ste zadovoljni projektom nove riječke bolnice i što će njegova realizacija značiti za riječko zdravstvo?
– Pet bolnica 1. ožujka 1982. godine se fuzioniralo u klinički bolnički centar. To je funkcioniralo jedno izvjesno vrijeme, ali svi su vidjeli da su porasli materijalni troškovi i da to nema smisla. Ideja o gradnji nove bolnice došla je prije puno godina, ali projekt nikako nije kretao, a vrijeme je prolazilo. Prva faza nove riječke bolnice krenula je gradnjom dijalize i barokomore, a druga faza je krenula 2016. godine s iskopima.
U međuvremenu je napravljen Objedinjeni hitni bolnički prijem. Prošle godine, 19. rujna, su započeli radovi kada je premijer Andrej Plenković položio vremensku kapsulu za gradnju, kako smo je simbolično nazvali, bolnice za majku i dijete. Znači, u novi objekt će doći pedijatrija, dječja kirurgija, ginekologija i svi potrebni laboratoriji. Dobro je da će sve biti na jednom mjestu.
Gradnja je počela ozbiljno i radovi napreduju izvrsno, a u što se svatko može uvjeriti. Bolnica će biti dobro opremljena i treća klinička bolnica u zemlji, a useljavanje bi trebalo početi 2022. godine. Riječ je o investiciji od gotovo 900 milijuna kuna, a država je stala iza tog projekta. Zadnja takva jedna cjelovita zdravstvena ustanova izgrađena je na Sušaku, sušačka bolnica, 1934. godine. Od tada nije bilo takve cjelovite investicije, već je bilo nekoliko parcijalnih projekata. Kada sada bude sve pod jednim krovom, to će omogućiti veliki iskorak riječkom zdravstvu.
| Nacionalni stožer je pokazao da zna što radi Kako ste kao liječnik zadovoljni reakcijom Nacionalnog stožera Civilne zaštite i hrvatskog zdravstva na pandemiju koronavirusa? – Korona je tu i ona će tu među nama i ostati, sve dok se ne pronađe cjepivo. Odluke Nacionalnog stožera bile su strateški dobro promišljene i odrađene, a puno su pomogli i građani koji su pokazali odgovornost. Vrlo je bitno kontrolirati bolest i mjere se ne smiju popustiti u potpunosti jer će se zaraza rasplamsati. To bi dovelo do paralize gospodarstva. Moramo omogućiti funkcioniranje sustava, a nikako nije dobar stav da treba dignuti ruke i pustiti da se zarazi što više ljudi kako bi stekli imunitet krda. Nacionalni stožer je pokazao da zna što radi, hrvatski zdravstveni sustav je pokazao da može odgovoriti tom izazovu i uvjeren sam da ćemo kao društvo prevladati uspješno taj izazov. |
Problem je isključivost
Hrvatska desnica prigovara HDZ-u suradnju s nacionalnim manjinama. Zahvaljujući izbornom rezultatu, nova vlada će se opet sastaviti zahvaljujući manjinskim saborskim zastupnicima. To kao problem vide stranke pravaške orijentacije, a i vi ste bili jedan od čelnih ljudi HSP-a. Što vi mislite o suradnji s manjinama?
– Moramo shvatiti realnost, a realnost je da su manjine sastavni dio hrvatskog društva. Mi Hrvati smo većinski narod, a manjine su naše bogatstvo. Svi građani Hrvatske su politički Hrvati u smislu poštovanja zakona pred kojim smo svi jednaki i nitko ne može imati veća prava od drugoga. Nitko ne može imati takvu slobodu da njegova sloboda ugrožava slobodu drugoga. To je temelj pravaštva i ne vidim nikakav problem.
Problem je u isključivim stavovima ljudi koji ne žele prihvatiti realnost. Manjine s nama žive i moraju imati mogućnosti kao i većinski narod i ne smiju biti ni po kojoj osnovi diskriminirane. Manjinski zastupnici su pokazali da su pouzdani i konstruktivni jer i oni žele da hrvatsko društvo bude stabilno i da se razvija. U tom kontekstu, ne vidim to kao problem, već to vidim kao prednost. Postoje neki zastupnici koji se deklariraju desničarima i koji su premijera Plenkovića optuživali na najprizemnije načine.
Oni nisu nikakvi desničari ni pravaši, oni su samo isključivi, da ne budem grublji u ocjeni. Osim toga, ja sam liječnik i u mom liječničkom pozivu nikakva isključivost ne dolazi u obzir. Dijelim ljude na dobre i manje dobre. To je moj stav i ova odluka o novoj suradnji s manjinama je dobra. To će omogućiti stabilnu vladu, a što je izuzetno bitno u svakom smislu. Rekao je Kirin za Novi List