U Nacionalnoj sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu, 26. listopada 2021., uz prisustvo medija, među kojima i Demos Media, održana je Završna konferencija projekta „ Osnaživanje žena i podrška u vojnim snagama i mirovnim misijama Republike Hrvatske – Strengthening and supporting women in the army force and in the peace missions of the Republic of Croatia”.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati analize položaja žena u vojnim snagama i mirovnim misijama Republike Hrvatske te zaključci s edukacijskih radionica provedenih tijekom projekta, kao i preporuke koje mogu poboljšati i ojačati položaj žena u vojnim snagama i mirovnim misijama.
Uvodnim obraćanjem nazočne je pozdravio potpredsjednik Vlade RH i ministar unutarnjih poslova te nositelj projekta doc. dr.sc. Davor Božinović. Prigodni pozdrav uputila je Caitlin S. Piper, zamjenica otpravnika poslova Velepolanstva SAD-a te general-pukovnik Siniša Jurković, izaslanik ministra obrane RH, zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH. Nazočnim se obratio i akademik Željko Reiner, izaslanik Hrvatskog sabora i potpredsjednik Hrvatskog Sabora te dr.sc. Dragan Lozančić, izaslanik Predsjednika Republike, savjetnik Predsjednika za obranu i nacionalnu sigurnost.
Na predstavljanju projekta govorili su pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, nositeljica projekta doc.dr.sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, državna tajnica MUP-a, Robert Kohorst, veleposlanik SAD u RH, admiral Robert Hranj, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga RH te Anamarija Tkalčec iz ženske neprofitne udruge CESI (Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje).
Prikazan je i kratki video o ženama u Oružanim snagama RH te snimka govora doc.dr.sc. Davora Božinovića, potpredsjednika Vlade RH i ministra unutarnjih poslova RH na temu projekta.
U svom obraćanju dr.sc. Davor Božinović, naglasio je, kako projekt potvrđuje potrebu ulaganja u edukaciju i obrazovanje te da je Vlada RH svjesna potrebe jačanja uloge žene u društveno političkim procesima, i u tom smislu i u mirovnoj politici te obrambeno sigurnosnom sektoru. Istaknuo je kako RHima čvrsto stajalište da ravnopravnost spolova i ravnopravno sudjelovanje žena u svim društvenim, političkim i mirovnim aktivnostima i procesima doprinose sprječavanju i rješavanju sukoba i ukupnom održivom razvoju. Naglasak je stavio i na važnost uloge profesionalno educiranih kadrova u sigurnosnom sektoru, u tom smislui žena, kako bi se učinkovito odgovorilo na nove izazove, kao što su kibernetičke prijetnje, upravljanje migracijama, borba protiv korupcije ili prirodne katastrofe i pandemije.
Partner projekta pravobraniteljica za ravnpravnost spolova Višnja Ljubičić, između ostalog istaknula je kako se ovim projektom žele stvoriti preduvjeti za veće sudjelovanje žena u procesu donošenja odluka. Naglasila je i potrebu da se kroz projekt afirmiraju i promiču ciljevi UN Rezolucije 1325 vezano uz žene i njihovo sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama potpore miru, dovodeći navedeno u korelaciju s iskustvom Hrvatske u Domovinskom ratu, u kojem su žene imale važnu i višestruku ulogu.
Doc.dr.sc. Irena Petrijevčanin Vuksanović, državna tajnica Ministarstva unutarnjih poslova i nositeljica projekta navela je razloge zašto će projekt dati konkretne rezultate i omogućiti pozitivne pomake u položaju žena u obrambenom sektoru. Prvo zato, kako je istaknula, što je znanje o realnom položaju žena i potencijalnim „slabim točkama“ u hrvatskom vojnom sektoru i mirovnim misijama deficitarno, a drugo, zato što je potrebno ojačati ravnopravnije sudjelovanje žena u procesu donošenja odluka i educiranju o mogućnostima unutar sustava i šire.
Veleposlanik SAD- a u RH, Robert Kohorst izjavio je kako SAD podupire ravnopravno i dinamično sudjelovanje žena u svim društvenim sektorima, uključujući i vojsku te kako su SAD i Hrvatska punopravni partneri koji dijele zajedničke ciljeve i prioritete. Osvrnuo se na Hrvatsku kao lidera u jugo-istočnoj Europi i kao primjer susjednim državama koje su na svom euro-atlantskom putu.
Projekt je financiran sredstvima Vlade Sjedinjenih Američkih država, uz podršku Veleposlanstva SAD-a u RH. Ono, što svakako treba naglasiti je činjenica da je navedeni projekt jedan od 11 izabranih u konkurenciji više od 300 prijavljenih projekata iz cijelog svijeta u prestižnom natječaju U.S. Department of State Wasfingtona-2020 AEIF (Alumni Engaggement Inovationa Fund), što za Hrvatsku uistinu predstavlja uspjeh.
Specifičnost ovog projkta je, što se prvi put u RH pruža analitički uvid u položaj žena u vojnim snagama i to s dvije razine: analiza zastupljenosti žena u OSRH i mirovnim misijama te analiza anketnih ispitivanja na uzorku od 150 djelatnika i djelatnica OSRH te 366 djelatnika i djelatnica policijskih snaga/ MUPA- o diskiminaciji u području ravnopravnosti spolova.
Cilj analize je stjecanje uvida u stanje na terenu te izrada podloge za stvaranje konkretnih mjera za poboljšanje položaja žena na pozicijama odlučivanja. Iz trenutnih pokazatelja može se zaključiti da je i u ovom sektoru vidljiva rodna neravnoteža, posebice na višim i visokim pozicijama te pozicijama odlučivanja. Neki od rezultata na uzorku od 150 ispitanika/ca koji se usavršavaju i rade u OSRH pokazuju kako je skoro jedna trećina ispitanika/ca (31,11 %) bila izložena nekom obliku diskriminacije u području ravnopravnosti spolova. Pritom su značajno bile izloženije žene ( M 18,2%, Ž 38,7 %) Ispitanici/e su više bili izloženi diskriminaciji na temlju spola te uznemiravanju i spolnom uznemiravanju. Među počiniteljima diskriminacije, uznemiravanja i nasilja najzastupljenije su nadređene osobe (46,6%), a zatim kolege/ice (36,00 % ). Više od 2/3 počinitelja diskriminacije uznemiravanja i nasilja su muškaraci.
Donesene se i preporuke koje će omogućiti prepoznavanje diskriminacije i uznemiravanja te omogućiti edukaciju nadređenih kako bi mogli zaštiti žrtve i procesuirati počinitelje, a koje se odnose na; razvijanje, usvajanje i primjenu dugoročnog strategijskog pristupa, s ciljem privlačenja većeg broja kandidatkinja u oružane snage; imenovanje i obuku savjetnika/ce za rodnu ravnopravnost unutar OSRH, s preciznim definiranjem njihove uloge; unaprjeđenje sustava vođenja rodno osjetljive statistike, osiguravanje kvalitetnog i kvantitetnog rodno osjetljivog praćenja razvoja karijere i fluktuacije kadra, unaprjeđivanje mjera za usklađivanje privatnog i profesionalnog života; ohrabrivanje žrtava da prijavljuju spolnu diskriminaciju i seksulano uznemiravanje te na osnaživanje mehanizama zaštite od diskriminacije.
Snježana Nemec
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
