U Hrvatskoj epidemija bukti, i danas imamo više od 3.000 zaraženih. O tome kako usporiti širenje virusa u stručnoj javnosti vladaju oštre podjele, čak i unutar samog vladinog Znanstvenog savjeta nema jedinstvenog stava.
U N1 Studiju uživo Marko Perožić razgovarao je s Gordanom Laucom, među ostalim, i oko njegovog stava oko cjepiva, koji je jučer izazvao brojne reakcije.
“Ja mislim da mi komunikacijski kaos imamo više od godinu dana i mislim da smo ljude izludjeli. Kad pričamo o tome čemu služi cjepivo, ono služi tome da ja sebe zaštitim od teškog oblika bolesti”, rekao je Lauc, dodavši da se onda pojavila ideja da se cjepivom eliminira virus.
“U stvarnom svijetu pokazalo se da je ta zaštita niža, što znači da mi cijepljenjem ne možemo eliminirati virus. Kad kažem da cjepiva loše štite, kažem da cjepivo nije mehanizam za zaustaviti širenje virusa. Cjepivo odlično štiti od teškog oblika virusa. Svatko tko ima visok rizik treba se cijepiti i mi više nemamo problem”, rekao je Lauc.
“Za državu najbolje da se svi cijepe”
“Osobno ću čak i mlađim ljudima reći nije loša opcija cijepiti se, zato što je rizik cjepiva daleko manji nego rizik bolesti, tu nema dileme”, rekao je Lauc, dodavši da nametanje covid-potvrda i cijepljenja neće riješiti problem.
“Za državu je apsolutno najbolje kad bi se svi cijepili”, dodao je. “Ja mislim da u našem narodu, u našem mentalitetu, prisila rezultira suprotnom reakcijom. Ja znam jako puno ljudi koji se neće cijepiti iz inata. Mi živimo na prostoru koji se uvijek protivio stranom osvajaču i nametanje bilo čega od strane Vlade u narodu stvara otpor. Nitko neće prihvatiti nešto što mu namećete, ljudi prihvaćaju nešto za što im objasnite da je za njih dobro”, rekao je Lauc, dodavši da ne razumije zašto se baš njegove izjave redovito prate i izvlače iz konteksta.
O “pandemijskom marketingu”
Objasnio je što je ono što naziva “pandemijskim marketingom”.
Pandemijski marketing vi ne vidite. Kad imate situaciju da se stotine milijardi eura profita stvaraju iz pandemije, kroz dezinficijense, maske, a i cjepivo, postoje interesi da to tako ostane, a onda oni djeluju tako da šire strah, da u medijima potenciraju strah od virusa. U Australiji je to čak 100 puta više. Pandemijski marketing je kroz širenje straha stvorio to da ljudi misle da je nešto sto puta opasnije nego što jest, rekao je Lauc, dodavši da su svi u društvu žrtve pandemijskog marketinga.
Upitan tko su akteri, Lauc je rekao da nije na njemu da javno otkriva imena, nego da su službe trebaju otkriti kome je profit značajno porastao u pandemiji i po tome reagirati.
Dodao je i da je on imao jako puno štete zbog svojih istupa, ali da nema mehanizma da ga se ušutka. “Ja neću prestati govoriti ono što mislim, pogotovo ako je to različito od službenog mišljenja”, rekao je Lauc. “Mi smo godinama imali obrnutu piramidu prehrane, zato što je to rezultat marketinga prehrambene industrije. Mi godinama imamo lijekove koje koristimo, a koji nisu učinkoviti”, rekao je Lauc.
O Znanstvenom savjetu
Komentirajući kritike ministra zdravstva Vilija Beroša, Lauc je rekao da se nije pojavio problem u njegovim objavama, nego kad se one izvuku iz konteksta. “Ja mislim da je Vlada odradila jako dobar posao u ovoj pandemiji, pogotovo u usporedbi s drugim državama, daleko od idealnog, ali daleko bolje od drugih. Da ja nisam član Znanstvenog savjeta mogao bih reći puno više nego da nisam član. To nije prijetnja. Da se mene makne iz Znanstvenog savjeta, što bi bilo drugačije?”, rekao je Lauc.
Upitan hoće li postati eksplicitniji, bude li uklonjen iz Znanstvenog savjeta, Lauc je rekao da će svakako imati manje odgovornosti. “Kao član Znanstvenog savjeta ja imam više odgovornosti. Tko sam ja da bi se oni mene bojali? Činjenica je da ja unosim određenu količinu nereda u javni prostor, koji je nužan da bi se situacija promijenila. Ja mislim da je dobro imati malo nereda u komunikaciji, ja mislim da Vlada voli mene imati kao člana Znanstvenog savjeta. Zato ja ne mislim da oni mene drže u Znanstvenom savjetu zato što me se boje, nego zato što sam im koristan”, rekao je Lauc, objasnivši da je uloga Savjeta savjetodavna, te da Vlada kroz njih čuje različita mišljenja.