Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je u Novom danu gdje je komentirao 60. godišnjicu prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja čiji je jedan od osnivača bila Jugoslavija s Josipom Brozom Titom na čelu, tadašnju i današnju ulogu Pokreta.
Predstavnici 117 zemalja okupili su se u Beogradu povodom 60. godišnjice prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, održane u glavnom gradu tadašnje Jugoslavije, koja je bila jedan od osnivača te organizacije. I Hrvatska je na skupu nesvrstanih u Beogradu, a ima status promatrača. Sa 120 zemalja članica i 17 promatrača Pokret nesvrstanih zemalja je najbrojnija grupacija država nakon Ujedinjenih naroda. Među promatračima su sve bivše jugoslavenske republike osim Slovenije i Sjeverne Makedonije, kao i Argentina, Brazil, Kina, Ukrajina i Rusija.
Komentirajući sudjelovanje Hrvatske povjesničar Tvrtko Jakovina je rekao:
“U Hrvatskoj vlada strah od Tita i Jugoslavije, i sve što se nekad dogodilo, po refleksu je negativno. S druge strane Hrvatska je puno manje zainteresirana, konstelacije su se promijenile, Hrvatska je sad u vojnim savezima koji isklučuju članstvo u Pokretu nesvrstanih. Riječ je o 117 država koje u UN-u predstavljuu određenu snagu i koje u ovako nestabilnom svijetu mogu biti potencijalni saveznik. A kao mala zemlja uvijek trebamo tražiti i najmanje vezane točke.”
Govoreći o ulozi Pokreta nesvrstanih šezdesetih godina prošlog stoljeća i danas, kao i o povijesnim planu, Jakovina je istaknuo da se ne radi o političkom skupu:
“Ni oni ne spominju Tita. Ovo nije politički skup nego jubilarni, velika obljetnica, koji u jednom trenu povijesti, 60-tih, Jugoslaviju stavio u središte zbivanja iako po veličini nije imala svjetsku ulogu, ali je pronašla nišu. Jugoslavija, koja nije pripadala ni istoku ni zapadu, počela je tražiti prostor sa zemljama koje razmišljaju na sličan način, našla ga je u zemljama koje su tek stjecale neovisnost, poput Indije i Indonezije. U tom kontekstu su te zemlje pronašle nešto slično. Jugoslavija je novo dala, bila je globalna dimenzija Pokreta koji je malim zemljama trebao dati glas. 70-tih Jugoslavija je inicijator okupljanja zemalja gdje je s nekim od najrazvijenijih država poput Švedske, Finske i sl, zagovarala povezivanje europskog kontinenta.”
Na pitanje što je od te ideje ostalo danas, Jakovina odgovara:
“Pokret je uvijek imao razmjerno slab utjecaj. Kroz Pokret su vlastite interese mogle koristiti zemlje koje su to znale. Opća načela su bila osnova pokreta, ideje koje svugdje vrijede. Hrvatska je u sklopu toga stvorila povijest, to se ne može negirati. Mnoge zemlje su postale neke od najbogatijih država. Ako će Hrvatska Rimac Neveru igdje prodavati, prije će ga prodati u Saudijskoj Arabiji, Kataru i slično, što su zemlje nesvrstanih. Ako je ovo lakši put do tog tržišta, zašto ne iskoristiti.”
Jakovina ističe da ovo nije politički, nego jubilarni skup te da se zato od njega ne očekuju političke deklaracije. Pokret je izgubio na težini i možda se zato može pozvati bilo tko pa se to koristi za bilateralne poslove, dodao je povjesničar.
Osvrćući se na govor Milorada Dodika, koji je optužio međunarodne sudionike za miješanje u unutrašnje poslove u BiH, Jakovina je rekao:
“Mislim da je to nedopustivo, to nije platforma za takav tip govora. To ne samo da nije u duhu ideala šezdesetih, nego je opasno i za danas. Nema to težinu, samo je iskoristio mjesto za poruke koje su loše i neprovedive, a pritom ne doprinose situaciji u BiH.”