“Ja ne mogu sam popiti čašu vode niti leći u krevet, a imam asistenta samo četiri sata na dan što nije dovoljno”, kaže Davor Komar, dugogodišnji korisnik usluge osobne asistencije. Ova bitna socijalna usluga u Hrvatskoj se već 15 godina provodi isključivo kroz projekte udruga, posao je nesiguran, na pola radnog vremena, a plaća iznosi svega 2000 kuna. Dugoočekivani Zakon o osobnoj asistenciji je u izradi, a prema najavi voditeljice radne skupine Zvjezdane Bogdanović mogao bi biti gotov do kraja godine. O temi pišu na web portalu H-ALTER. Piše Marina Kelava.
Osobe s invaliditetom korisnici usluge osobne asistencije, osobni asistenti te udruge koje su formalno poslodavac asistentima već godinama nestrpljivo iščekuju zakon koji će regulirati ovu uslugu. Zakon o osobnoj asistenciji je u izradi i prema riječima voditeljice radne skupine za izradu zakona Zvjezdane Bogdanović, savjetnice ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, nacrt zakona mogao bi biti gotov do kraja godine. Zašto je taj zakon bitan i kakve probleme nepostojanje zakonske regulative donosi, razgovaralo se na okruglom stolu “Osobna asistencija – problemi i perspektive” u utorak u Zagrebu. Okrugli stol organizirala je inicijativa “Osobni asistenti zajedno” u suradnji s udrugom Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Regionalnim industrijskim sindikatom, uz potporu globalne sindikalne središnjice UNI Global Union.
U Hrvatskoj se usluge osobnog asistenta ostvaruju više od 15 godina kao projektna programska usluga, a ne kao dio sustava. Iako se s vremenom povećavao iznos sredstava, ostala su neriješena pitanja zašto korisnici ne dobivaju uslugu u potrebnoj satnici, zašto se plaća asistenata nije povećavala od 2006. i kada će se ova usluga ugraditi u sustav.
“Bez ove usluge nema uključenosti u zajednicu. Iako je osobna asistencija osnovni alat za ostvarivanje jednakosti osoba s invaliditetom i njihovo ravnopravno sudjelovanje u životu, tu postoje razni izazovi na svim razinama. Problemi uključuju nedovoljan broj sati, nejasan donos korisnika i asistenta, nereguliranost vremena kada asistent ide na godišnji ili bolovanje, kako da korisnik nađe zamjenu kad nema interesa za taj posao, gdje su korisnici za blagdane i neradne dane, što kada korisnik ide na rehabilitaciju 21 dan i kaže asistentu ‘moraš koristiti godišnji ili ne želim da ideš na godišnji'”, nabrojala je pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak. Više na LINKU.
DEMOS MEDIA Izvor fotografije i teksta H-ALTER