U Zaključnoj izjavi navode se preliminarni nalazi članova Misije MMF-a na kraju njihova službenog posjeta (ili “misije”), najčešće nekoj zemlji članici MMF-a. Misije se provode u sklopu redovitih (obično godišnjih) konzultacija na temelju članka IV. Statuta MMF-a, u kontekstu zahtjeva za korištenjem sredstava MMF-a (zajmom od MMF-a), kao dio rasprava o programima pod nadzorom stručnih službi MMF-a ili kao dio drugih oblika praćenja gospodarskih kretanja koje provode stručnjaci MMF-a. Informacije donosi MInistarstvo financija RH
Hrvatske vlasti pristale su na objavu ove Izjave. U ovoj se Izjavi izražavaju stajališta članova Misije MMF-a koja nisu nužno i stajališta Izvršnog odbora MMF-a. Na osnovi preliminarnih nalaza ove Misije, stručnjaci MMF-a pripremit će izvješće koje će, nakon što ga odobri uprava, biti predstavljeno Izvršnom odboru MMF-a radi rasprave i donošenja odluke.
Sažetak: Stavljena na tešku kušnju zbog pandemije i dva velika potresa, Hrvatska je pokazala svoju otpornost. Kontrakcija gospodarstva u 2020. godini, koliko god bila teška, nije bila toliko snažna kao kontrakcije mnogih drugih gospodarstava u kojima turizam ima važnu ulogu. To u prvom redu treba zahvaliti brzim mjerama koje su poduzele hrvatske vlasti. Međutim, pandemija i dalje traje. Potrebno je cijepiti veći udio stanovništva. Mjere potpore moraju ostati na snazi dok se zdravlje stanovništva i gospodarstva potpuno ne povrati. Kako se uvjeti budu poboljšavali, mjere potpore treba preusmjeravati na pripremu radne snage za poslijepandemijski svijet i olakšavanje oporavka bilanci održivih poduzeća. Nakon toga treba prihvatiti izazov ponovnog smanjivanja proračunskog manjka i javnog duga, uz istovremeno povećavanje dinamike rasta. Izdašna financijska sredstva EU-a pružaju povijesnu priliku za uspješno savladavanje tih izazova i tu priliku treba u cijelosti i pravovremeno iskoristiti.
Nebo se ponovno razvedrava …
Nakon velike kontrakcije od 8 posto u 2020. čini se da je gospodarstvo spremno za rast od 5 do 6 posto u 2021., potaknuto oporavkom sektora usluga i investicija, pod uvjetom da pandemija ne priredi daljnja neugodna iznenađenja. Oporavak se primjetno ubrzao od prvog tromjesečja, a u djelatnostima kao što su građevinarstvo i prerađivačka industrija razine aktivnosti već nadmašuju one iz 2019. Broj registriranih nezaposlenih osoba ukupno se smanjio za gotovo 13 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Međutim, turizam i izravno povezani sektori nisu se još potpuno oporavili, a za to će vjerojatno biti potrebna još godina ili dvije. Bude li sreće da se ostvare dobri turistički rezultati, i ako kampanja cijepljenja u sljedećih nekoliko mjeseci bude uspješna, rast bi ove godine mogao i premašiti 6 posto. Uz pretpostavku da će pandemija oslabjeti do kraja ove godine, rast bi u idućih nekoliko godina mogao ostati visok ako Hrvatska u potpunosti i pravovremeno iskoristi, potencijalno znatan, predstojeći priljev sredstava iz fondova EU-a.
Što su neposredni proračunski prioriteti?
Prošlogodišnja kontrakcija gospodarstva bila bi mnogo snažnija da hrvatske vlasti nisu poduzele cijeli niz mjera. Te mjere među ostalim uključuju programe subvencija i potpora za održanje radnih mjesta, porezne olakšice i odgode plaćanja poreza, dobrovoljni privremeni moratorij na otplatu dugovanja te jamstva i bespovratna sredstva poduzećima. Teško je precizno odrediti koliko bi kontrakcija gospodarstva i povećanje nejednakosti bili veći da nije bilo tih mjera. No indikativno je da je kontrakcija u Hrvatskoj bila manja nego u mnogim drugim zemljama u svijetu koje se u sličnoj mjeri snažno oslanjaju na turizam, što je također povezano i sa strukturom turističke ponude i povoljnim geografskim položajem.
Kao što je te mjere potpore bilo nužno provesti u najgorem razdoblju krize, tako sada moraju biti bolje usmjerene u gospodarske sektore koji sporije napreduju i moraju ostati na snazi dok se gospodarstvo značajnije ne oporavi. Najvažnije je od svega da cijepljenje bude što uspješnije i što sveobuhvatnije, da se dodatni troškovi zdravstva u cijelosti podmire i da se dospjele neplaćene obveze u zdravstvenom sustavu smanje u najvećoj mogućoj mjeri. Uz korištenje sredstava iz fondova kao što je Europski socijalni fond, fiskalni resursi koji se ove godine uštede zbog poboljšanja uvjeta mogu se korisno preusmjeriti za osposobljavanje većeg broja radnika u nekim područjima, npr. u području zelenog gospodarstva i digitalizacije, u kojima će biti produktivni i dobro plaćeni poslovi budućnosti. Ukratko, članovi Misije smatraju da je u 2021. najvažniji fiskalni cilj usredotočiti se na pametno trošenje raspoloživih sredstava s ciljem ozdravljenja gospodarstva. Ako se to ove godine uspješno ostvari, stvorit će se čvršća osnova za nastojanja usmjerena prema smanjenju manjka i duga u sljedećih nekoliko godina.
Kad je riječ o prihodima, hrvatske vlasti trebaju sačuvati sva raspoloživa sredstva za podmirenje mogućih neočekivanih rashoda i u 2022. te dugo nakon toga. To je jasna pouka ovoga potpuno nepredviđenog šoka koji je svijet doživio. Smatramo da sad nije pravo vrijeme za daljnje smanjenje poreza ili slabljenje porezne osnovice. Trenutačne okolnosti i dalje su previše neizvjesne da bi si Hrvatska to mogla priuštiti. Česte porezne promjene također su izvor nesigurnosti i mogu dovesti do komplikacije poreznog sustava. Čak i nakon što se pandemija smiri, Hrvatska treba sačuvati sposobnost da reagira na buduće šokove.
Povratak u budućnost: hoćemo li biti spremni? Više na LINKU
DEMOS MEDIA