Četvrtak, 28 studenoga, 2024
NaslovnicaAktualnoRješenje za dug od 750 milijuna kn: Doznajemo detalje dogovora Plenkovića i...

Rješenje za dug od 750 milijuna kn: Doznajemo detalje dogovora Plenkovića i Tomaševića

Zagrebu na naplatu dolazi 429 milijuna kn, a od povrata poreza metropola je ostala bez 570 milijuna

Vlada će izaći u susret Gradu Zagrebu, ali i svim drugim lokalnim jedinicama koje imaju problema s likvidnošću, i omogućiti im, kako doznajemo, obročnu otplatu nekih dugova prema državi.

Grad Zagreb je po osnovi covid-pozajmice i povrata poreza državi ukupno dužan oko milijardu kuna, a kako doznajemo razgovaralo se o produljenju otplate od oko 750 milijuna kuna do svibnja iduće godine.

Pomoć Zagrebu od države dogovorena je jučer na prvom sastanku premijera Andreja Plenkovića i gradonačelnika Tomislava Tomaševića u Banskim dvorima, a iako su na stolu uglavnom bile točke vezane uz obnovu, razgovaralo se i o teškoj financijskoj situaciji u kojoj je Zagreb. Doznaje Jutarnji list

Na sastanku su uz Tomaševića bili njegovi zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet, a uz premijera ministar financija Zdravko Marić i ministar graditeljstva Darko Horvat. Marić je još na sastanku sa svim županima i Tomaševićem u utorak u NSK rekao da će smisliti način da se pomogne svima onima koji imaju problema s likvidnošću, a na jučerašnjem sastanku dogovoreno je da će se prema Zagrebu ići s obročnom otplatom dugovanja koje Grad ima prema državi te prolongiranju nekih obveza.

Covid-pozajmica

To se ponajprije odnosi na covid-pozajmice koje je država dala lokalnim jedinicama koje su ostale zbog značajnog izvora prihoda jer su u pandemiji poduzetnici bili djelomično zatvoreni pa ili nisu uplaćivali poreze i prireze, ili im je omogućena obročna otplata.

Te će se pozajmice isplaćivati tijekom tri godine. Lokalnim jedinicama, a posebno Zagreb,u problematična je bila i ovogodišnja isplata preplaćenog poreza jer se od ove godine mladima vraća 50 posto ili u potpunosti porez na dohodak pa i tu lokalne jedinice ostaju bez prihoda.

U Zagrebu je situacija kritična jer je riječ o ukupnom iznosu od oko milijardu kuna. Ove godine na naplatu stiže dio covid-pozajmice od 429 milijuna kuna iz 2020., a samo od povrata poreza, Grad je ove godine ostao bez 570 milijuna kuna. Prošle godine vraćeno je 320 milijuna kuna poreza, ali ove se godine taj iznos popeo za dodatnih 250 milijuna kuna zbog povrata poreza mladima u svibnju.

Ako se zna da Grad mjesečno od poreza uprihodi 470 milijuna, to znači da bi trebao vratiti više novca nego što uprihodi od poreza, što ih dovodi u probleme s likvidnošću. Zato je država izdala naputak da će se od 1. srpnja u određenim postocima uzimati iznos od lokalnih proračuna i vraćati u državni proračun kako ne bi došli u blokadu, a sada je pitanje koliko će država izaći u susret lokalnim jedinicama i na koje razdoblje će im prolongirati otplatu beskamatnih pozajmica.

Gradonačelnik Tomašević na konferenciji za medije, na kojoj nije bilo premijera, nego se pojavio ministar graditeljstva, rekao je da je sastanak bio iznimno konstruktivan.

– Kada je riječ o financijama, govorili smo o konkretnim rješenjima, dogovorili da ostanemo u kontaktu i tu sam vrlo optimističan. Nastavit ćemo dobru suradnju – poručio je Tomašević, dodavši kako dolazi nova era odnosa između države i Grada.

Rebalans proračuna

I iz Vlade poručuju da je sastanak bio dobar i konstruktivan te da Marić i Tomašević ostaju u kontaktu radi financija.

Tomašević je potvrdio da se ide u rebalans proračuna, ali o konkretnim brojkama nije govorio.

– Očito je da ćemo imati rebalans jer je izvjesno da se on u ovom obliku neće moći izvršiti. Radimo na analizi materijalnih troškova. Proračun će biti manji, a uputa pročelnicima se odnosila na nove javne nabave. U tom smislu ima prostora za racionalizaciju. Idemo prema stabilizaciji – poručio je gradonačelnik.

Objasnio je svoju uputu za zaustavljanje nabave, rekavši da se to ne odnosi na Holding i na sve ono što je u fazi realizacije ili da je odluka već donesena.

– Nećemo kršiti zakon, ovo se odnosi na nove nabave – objasnio je i dodao da se neće štedjeti na kvaliteti javnih usluga, nego na materijalnim troškovima.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE