Na sjednici je donesena odluka da se pozove članstvo i birače da u drugom klubu glasaju po savjesti. To bi, prevedeno, moglo značiti da vodstvo zagrebačkog HDZ-a nema ništa protiv toga da članovi ove stranke glasuju za Škoru, piše Novi list.
Zagrebački HDZ krajem prošlog tjedna zauzeo je stajalište oko toga kako bi članovi te stranke trebali postupiti u drugom krugu izbora za gradonačelnika Zagreba gdje se natječu kandidati Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i platforme Možemo! Tomislav Tomašević. Na sjednici Gradskog odbora koja je održana u petak popodne donesena je odluka da se pozove članstvo i birače te stranke da svakako izađu na izbore u nedjelju 30. svibnja, da na njima nikako ne poništavaju listić ili upisuju trećeg kandidata, već da glasuju po svojoj savjesti.
To bi, prevedeno, moglo značiti da vodstvo zagrebačkog HDZ-a nema ništa protiv toga da članovi ove stranke glasuju za Škoru. Očito je da si HDZ ne može priuštiti situaciju u kojoj bi na bilo koji način mogli podržati Tomaševića, koji dolazi iz političke opcije čije su ideje prilično odbojne i članstvu i biračima HDZ-a. Sjednica Gradskog odbora bila je online, a njezinu prvom dijelu sudjelovao je i predsjednik HDZ-a, premijer Andrej Plenković.
Kritično u Dalmaciji
Odnos prema Domovinskom pokretu, a posebno osobno prema Škori jako je osjetljiva tema za HDZ s obzirom na to da ga u toj stranci smatraju odgovornim za to što je Zoran Milanović pobijedio na predsjedničkim izborima ujesen 2019. godine. Tada su u drugom krugu bili Milanović i kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović, a Škoro i njegova stranka pozvali su svoje birače da ili ostanu kod kuće ili ponište listić. Osim toga, uoči prošlogodišnjih parlamentarnih izbora vodstvo Domovinskog pokreta kao isključivi uvjet za bilo kakvu postizbornu koaliciju navodili su da Andrej Plenković nikako ne bi mogao biti premijer, piše Novi list.
Međutim, s druge strane u nekim mjestima u Hrvatskoj HDZ-u su potrebni glasovi Domovinskog pokreta. Riječ je tu ponajprije o izborima za župana Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije. Posebno je kritična situacija u ovoj drugoj gdje je kandidat grupe birača i dosadašnji gradonačelnik Knina u prvom krugu nadjačao aktualnog HDZ-ova župana Gorana Pauka. Jelić je nekadašnji HDZ-ovac koji stoga može računati i na glasove birača ove stranke, ali i onih koji su u prvom krugu zaokružili liste i kandidate Mosta, Domovinskog pokreta te nezavisne liste Stipe Petrine. Ove tri političke opcije već su više-manje javno podržale Jelića. Slična je situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji gdje u drugom krugu funkciju župana pokušavaju osvojiti Blaženko Boban (HDZ) i nekadašnji SDP-ov ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić.
Istra bolja od Zagreba
Gradski odbor zagrebačkog HDZ-a na svojoj je prošlotjednoj sjednici raspravljao i o rezultatima izbora u Zagrebu. Na njima je lista HDZ-a dobila samo 11,3 posto glasova što je najlošiji rezultat neke HDZ-ove liste od svih županija. Čak je i u Istri ostvaren bolji rezultat. Tu je HDZ na izborima za tamošnju županijsku skupštinu dobio više, 11,78 posto. Bolje od zagrebačke prošla je i lista u Međimurju gdje je dobiveno 15,36 posto glasova.
Predsjednik HDZ-a Grada Zagreba Mislav Herman rekao je na sjednici da je na lokalnim izborima u glavnom gradu druga lista po snazi te da je stranački kandidat za gradonačelnika Davor Filipović dobio dvostruko više glasova nego što je prije četiri godine dobio Drago Prgomet. Herman je naglasio da se stranka treba odmah početi pripremati za lokalne izbore koji će se održati za četiri godine, da treba biti vidljivija, te da se trebaju iznjedriti nova politička lica koja bi trebala građanima predstavljati politike HDZ-a. Predstavljen je bio i prvi dio detaljne analize izbora po mjesnim odborima i gradskim četvrtima. Najavljeno je da će se do sljedeće sjednice Gradskog odbora, koja bi trebala biti 20. lipnja, napraviti analiza izbora za Gradsku skupštinu i gradonačelnika.
Prepirka i prekid
Prepirka je započela kada se za riječ javio državni tajnik Državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Goran Hanžek, koji je predložio da se do 20. lipnja osim kvantitativne napravi i politička analiza izbornih rezultata. On je predložio da Gradski odbor imenuje posebnu radnu skupinu koja bi napravila analizu loših izbornih rezultata. Vidno uzrujani Herman je to odbio rekavši da tu analizu ako je potrebna može napraviti i sam Gradski odbor.
Nakon toga neki su članovi Gradskog odbora koji podržavaju aktualno vodstvo počeli tvrditi da se neki članovi stranke nisu dovoljno trudili jer na svojim Facebook profilima nisu pozivali članove na izbore. Spomenuta je u jednom trenutku bila čak i riječ izdaja.
O Hanžekovu se prijedlogu nije glasovalo, a sjednica je bila vrlo brzo nakon toga prekinuta, piše Novi list.