Rusija je tijekom zatvorenih pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dhabiju ponovno zatražila povlačenje NATO-ovih vojnih snaga i naoružanja na položaje iz 1997. godine, prije proširenja Saveza prema istoku Europe. Takav zahtjev obuhvaća i Hrvatsku, koja je NATO-u pristupila 2009. godine, pišu 24sata pozivajući se na izvješća Deutsche Wellea i The New York Timesa.
Prema dostupnim informacijama, ruski dužnosnici 10. studenoga američkim su pregovaračima predstavili dokument koji sadrži zahtjeve Moskve za buduće sigurnosno uređenje Europe. Autentičnost dokumenta, koji je dobio The New York Times, potvrdio je još jedan izvor upoznat s pregovorima.
Rusija zahtijeva pravno obvezujući sporazum kojim bi se NATO obvezao na povlačenje svojih snaga, vojne opreme i naoružanja iz država koje nisu bile članice Saveza 1997. godine. Osim Hrvatske, takav bi zahtjev obuhvatio Poljsku, baltičke države, Finsku, Švedsku i druge članice koje su NATO-u pristupile nakon te godine.
Riječ je o zahtjevima koje je Moskva prvi put iznijela u prosincu 2021., nekoliko mjeseci prije početka ruske invazije na Ukrajinu. Ruska strana ponovno ih je otvorila u sklopu razgovora o mogućem završetku rata.
Tijekom pregovora ruski su predstavnici zagovarali sigurnosni model koji bi se temeljio na podjeli interesnih sfera između velikih sila, slično odnosima između SAD-a i Sovjetskog Saveza tijekom Hladnog rata. Prema njihovu tumačenju, takav je sustav pridonosio smanjivanju opasnosti od izravnog vojnog sukoba.
Američku delegaciju predstavljali su posebni izaslanici predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff i Jared Kushner. Oni su ruskim pregovaračima poručili da su se međunarodne okolnosti znatno promijenile od 2021. godine te ih pozvali na razmatranje novih prijedloga.
Prema riječima dviju osoba upoznatih s razgovorima, ruski su predstavnici ipak naznačili mogućnost da Vladimir Putin pokaže određenu fleksibilnost u pregovorima.
Američki senator žestoko kritizirao ruske zahtjeve
Na ponovno postavljanje ruskog ultimatuma reagirao je republikanski senator Tom Cotton, predsjednik Odbora za obavještajne poslove američkog Senata.
Cotton je na društvenoj mreži X ocijenio kako zahtjevi Moskve dovode u pitanje ozbiljnost ruskih namjera da se rat u Ukrajini okonča diplomatskim putem.
Poručio je da je ruski zahtjev za povlačenjem NATO-ovih snaga s teritorija njegovih članica besmislen te ustvrdio kako Putin neće prihvatiti završetak rata dok ne shvati da ne može ostvariti vojnu pobjedu.
Američki senator smatra da Washington zbog toga mora nastaviti pomagati Ukrajini.
Ruski zahtjevi zasad predstavljaju pregovaračko polazište Moskve, a ne postignuti sporazum. Nema potvrde da su SAD ili NATO prihvatili povlačenje svojih snaga iz Hrvatske ili drugih država članica.