traganje za osobama nestalima tijekom Domovinskog rata jedan je od najzahtjevnijih i najosjetljivijih poslova koji se u Hrvatskoj provode već desetljećima. Hrvatska je razvila poseban model traženja, ekshumacije i identifikacije posmrtnih ostataka, koji je postao prepoznatljiv i izvan njezinih granica. O tome kako taj proces izgleda u praksi, s kakvim se izazovima suočavaju stručnjaci i što pronalazak nestale osobe znači njezinoj obitelji, u prvoj epizodi novog serijala razgovaraju književnica i publicistica Tanja Belobrajdić i dr. sc. Ana Filko, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja.
Razgovor donosi pogled na posao koji se uglavnom odvija daleko od očiju javnosti, od prvih istraživanja mogućih lokacija grobnica do terenskih iskapanja, laboratorijskih analiza i konačne identifikacije posmrtnih ostataka.
Posebna pozornost posvećena je hrvatskom modelu traganja za nestalima, njegovu razvoju i iskustvima koja su pridonijela međunarodnoj prepoznatljivosti hrvatskih stručnjaka.
Ana Filko govori i o ljudima koji svakodnevno sudjeluju u potragama, njihovoj odgovornosti i izazovima s kojima se susreću tijekom istraživanja, ali i u komunikaciji s obiteljima koje na informacije o sudbini svojih najbližih čekaju više od tri desetljeća.
U razgovoru se otvara i pitanje koliko se postupci traganja i identifikacije mijenjaju zahvaljujući novim znanstvenim metodama te koje prepreke još uvijek otežavaju pronalazak nestalih.
Serijal nastoji javnosti približiti ne samo stručni i organizacijski dio potrage nego i njezinu ljudsku dimenziju. Iza svakog istraženog lokaliteta, pronađenog predmeta i identificiranih posmrtnih ostataka nalazi se obitelj koja godinama čeka odgovor.
Prva epizoda donosi svjedočanstvo o dugotrajnom radu stručnjaka, važnosti očuvanja sjećanja i obvezi hrvatskog društva da nastavi tragati za svim nestalim osobama.