Hrvatska uvodi Registar malih kućnih ložišta, u kojem će se evidentirati podaci o pećima, kaminima, kotlovima i drugim uređajima za grijanje na kruta goriva u kućanstvima. Cilj je prikupiti preciznije podatke o izvorima onečišćenja zraka te omogućiti Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije učinkovitije planiranje mjera za smanjenje štetnih emisija. Projekt će se provoditi tijekom sljedećih sedam godina, a sličan sustav već postoji u Sloveniji, javlja Dnevnik Nove TV u prilogu novinarke Ivane Kopčić.
Država želi znati kakvim se uređajima građani griju
U novi registar upisivat će se podaci o malim kućnim ložištima, uključujući klasične peći na drva, otvorene kamine, kotlove na pelete te druge uređaje koji koriste kruta goriva.
Evidencija će obuhvaćati informacije o vrstama uređaja, gorivu koje koriste i njihovim emisijskim karakteristikama.
U Hrvatskoj trenutačno ne postoji potpuna baza takvih podataka, pa se procjene o broju i vrstama kućnih ložišta temelje na posrednim pokazateljima, poput broja stanovnika i razvijenosti toplinskih mreža.
Darijo Brzoja, načelnik Sektora za kvalitetu zraka Državnog hidrometeorološkog zavoda, objasnio je da će precizniji podaci omogućiti kvalitetnije planiranje mjera.
Prema njegovim riječima, nova evidencija omogućit će Ministarstvu da mjere za poboljšanje kvalitete zraka usmjeri prema područjima na kojima su one najpotrebnije.
Još nije poznato tko će popisivati kućanstva
Iako je najavljena uspostava registra, još nije poznato kako će se podaci prikupljati.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zasad nisu odgovorili tko će provoditi evidentiranje kućanstava ni na koji će se način provjeravati podaci o uređajima za grijanje.
Poznato je da će se projekt provoditi sedam godina.
U objavljenim informacijama ne navode se nove obveze građana vezane uz prijavljivanje peći, eventualni troškovi evidentiranja ili kazne.
Od 2030. stroži ciljevi za smanjenje emisija
Uvođenje registra povezano je s obvezama smanjenja onečišćenja zraka.
Od 2030. godine na snagu stupaju stroži ciljevi smanjenja emisija, a među najvećim izazovima za njihovo ostvarivanje nalaze se mala kućna ložišta na kruta goriva.
Iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije upozoravaju da kućna ložišta predstavljaju znatan izvor sitnih lebdećih čestica PM2,5, koje negativno utječu na kvalitetu zraka.
Među ostalim značajnim izvorima onečišćenja navode se poljoprivreda, zbog emisija amonijaka, te cestovni promet, zbog emisija dušikovih oksida i drugih štetnih spojeva.
Istodobno, energetski sektor i teška industrija bilježe smanjenje emisija zahvaljujući tehnološkoj modernizaciji.
Problem su stare peći i nepotpuno izgaranje drva
Stručnjaci upozoravaju da grijanje na drva može biti značajan izvor onečišćenja, posebno tijekom hladnijih mjeseci.
Brzoja je objasnio da nepotpuno izgaranje drva stvara velike količine lebdećih čestica, a dodatni problem predstavlja visina kućnih dimnjaka.
Budući da se dim iz kućnih ložišta ispušta relativno blizu tla, tijekom zimskih razdoblja bez vjetra štetne čestice mogu se zadržavati upravo na visini na kojoj ljudi borave i dišu.
Dimnjačar Dragan Okrugić istaknuo je da se prije nekoliko desetljeća znatno više koristilo kruto gorivo, dok se danas grijanje na drva češće susreće u ruralnim područjima nego u gradovima.
Upozorio je i da starije peći troše više energije te proizvode više onečišćenja od suvremenih uređaja konstruiranih prema strožim ekološkim standardima.
Registar bi trebao pomoći u planiranju mjera
Novi sustav trebao bi omogućiti nadležnim institucijama da dobiju jasniju sliku o zastupljenosti kućnih ložišta i njihovim emisijskim karakteristikama.
Na temelju prikupljenih podataka Ministarstvo će moći preciznije određivati područja na kojima su mjere za poboljšanje kvalitete zraka najpotrebnije.
Međutim, zasad nije poznato hoće li se nakon evidentiranja uređaja uvoditi dodatne obveze za vlasnike kućnih ložišta.
Iz objavljenih informacija ne proizlazi da se uvodi opća zabrana grijanja na drva ili obvezna zamjena postojećih peći.