Predsjednik Republike Zoran Milanović na svečanosti obilježavanja 64. obljetnice osnutka Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu otvorio je pitanje koristi koje Hrvatska ostvaruje članstvom u Europskoj uniji. Govoreći o nacionalnim interesima, gospodarskom rastu i vanjskoj politici, ustvrdio je da je Hrvatska tijekom proteklog desetljeća ostvarivala gospodarski rast usporediv sa Srbijom, iako je raspolagala znatnim europskim sredstvima. Pritom je naglasio da izlazak Hrvatske iz Europske unije ne smatra ni realnim ni razumnim rješenjem, piše Filip Sulimanec za 24sata.
„Što Hrvatska ima od članstva u Europskoj uniji?“
Milanović je poručio da se pitanje koristi od članstva u EU mora promatrati iz perspektive nacionalne sigurnosti i hrvatskih državnih interesa.
Naglasio je da postavljanje takvih pitanja ne znači zagovaranje izlaska iz Unije. Takvu je mogućnost u sadašnjim okolnostima ocijenio nerealnom, nerazumnom, pa čak i ludom.
Prema njegovim riječima, državni dužnosnici moraju se u svojem djelovanju voditi nacionalnim interesima, a oni koji ih svjesno zanemaruju ne bi trebali obnašati odgovorne državne dužnosti.
Predsjednik je pritom istaknuo kako se koristi članstva moraju sagledati kroz sigurnost, gospodarski razvoj i životni standard građana.
Usporedio gospodarski rast Hrvatske i Srbije
Milanović je naveo da je hrvatsko gospodarstvo u posljednjih deset godina raslo prosječnom godišnjom stopom od približno 2,5 posto, unatoč pristupu europskim fondovima.
Podsjetio je da je Hrvatska raspolagala i izvanrednim europskim sredstvima odobrenima nakon pandemije i potresa, bez kojih bi ukupna financijska potpora bila manja.
U tom je kontekstu usporedio Hrvatsku sa Srbijom.
Prema njegovoj ocjeni, Srbija je tijekom 12 godina vlasti Aleksandra Vučića ostvarila približno jednak gospodarski rast, iako nije članica Europske unije i nije imala pristup usporedivim europskim sredstvima.
Spomenuo je i kineska ulaganja te ruski kapital, ocijenivši da njihov doprinos nije bio usporediv s europskim novcem dostupnim Hrvatskoj.
Kritizirao vanjsku politiku Europske unije
Posebno se osvrnuo na položaj Hrvatske u zajedničkoj europskoj vanjskoj politici.
Ustvrdio je da je cijena takvog sustava gubitak samostalnosti hrvatske vanjske politike.
Postavio je pitanje je li prihvatljivo da Hrvatska o brojnim međunarodnim pitanjima šuti i prepušta predstavljanje svojih interesa dužnosnicima europskih institucija.
Kritizirao je i način izbora pojedinih visokih europskih predstavnika, ističući da značajne ovlasti imaju osobe koje nisu izravno izabrali građani.
Milanović je izrazio sumnju da će u funkcioniranju europske vanjske politike u skorije vrijeme doći do temeljitih promjena.
Pozvao akademsku zajednicu i novinare na propitivanje međunarodnih odnosa
Obraćajući se studentima, profesorima i uzvanicima na Fakultetu političkih znanosti, predsjednik je naglasio važnost otvorene rasprave i postavljanja pitanja.
Prema njegovim riječima, rasprava i propitivanje političkih odluka važni su za demokratsko društvo, ali i za izbjegavanje sukoba.
Pozvao je akademsku zajednicu i novinare da se ozbiljnije bave međunarodnim odnosima, djelovanjem velikih sila i stvarnim interesima koji oblikuju svjetsku politiku.
Posebno je istaknuo potrebu kritičkog promišljanja demokracije, političke odgovornosti i postupanja međunarodnih aktera.
Milanović je zaključio da hrvatska politika mora biti usmjerena na zaštitu nacionalnih interesa, neovisno o članstvu u međunarodnim organizacijama.