Najnovije istraživanje CRO Demoskop pokazalo je nastavak pada potpore vodećim hrvatskim političkim strankama. HDZ je i dalje prvi s 24,9 posto potpore, dok je SDP pao na 17,5 posto, što je njegov najslabiji rezultat u aktualnom mandatu. Istodobno raste broj neodlučnih birača, a gotovo tri četvrtine ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru. Rezultate istraživanja koje je početkom studenoga provela agencija Promocija plus objavio je RTL Danas.
HDZ je u odnosu na listopad izgubio 0,1 postotni bod te je sada na najnižoj razini potpore u trećem mandatu premijera Andreja Plenkovića. U posljednjih godinu dana vladajuća stranka izgubila je pet postotnih bodova.
Još izraženiji pad bilježi SDP, kojemu je potpora u mjesec dana smanjena s 19,5 na 17,5 posto. U odnosu na isto razdoblje prošle godine stranka je izgubila šest postotnih bodova.
Na trećem mjestu nalazi se Možemo s 13,6 posto, dok je Most četvrti s 9,4 posto. Obje stranke također bilježe blagi pad.
Rejting političkih stranaka
| Stranka | Potpora |
|---|---|
| HDZ | 24,9 % |
| SDP | 17,5 % |
| Možemo! | 13,6 % |
| Most | 9,4 % |
| Drito | 2,1 % |
| Domovinski pokret | 1,7 % |
| Domino | 1,6 % |
| Pravo i pravda | 1,5 % |
| Centar | 1,2 % |
| NP Sjever | 1,0 % |
| IDS | 1,0 % |
Među ostalim strankama Hrvatski suverenisti imaju 0,9 posto potpore, HNS i HSU po 0,8 posto, HSLS 0,6 posto, HSS 0,5 posto, a Fokus 0,4 posto.
Četiri vodeće stranke zajedno su u odnosu na listopad izgubile 2,7 postotnih bodova potpore, pri čemu najveći dio pada otpada na SDP.
Istodobno je udio neodlučnih birača porastao na 18,8 posto, dok je u rujnu iznosio 15,6 posto.
Milanović najpozitivniji, Plenković najnegativniji političar
Na ljestvici najpozitivnijih političara prvo mjesto ponovno zauzima predsjednik Republike Zoran Milanović, kojeg je izdvojilo 20 posto ispitanika, nešto manje nego u listopadu, kada je imao 21,7 posto.
Drugi je premijer Andrej Plenković s 15,8 posto, a slijede zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević s 5,2 posto, Marin Miletić s 3,7 posto i Dalija Orešković s 3,3 posto.
Među deset najpozitivnije ocijenjenih političara nalaze se i Ivana Kekin, Ivan Anušić, Biljana Borzan, Božo Petrov te Marija Selak Raspudić.
Na suprotnoj ljestvici, onoj najnegativnijih političara, Plenković je uvjerljivo prvi s 37,3 posto, dok je Milanović drugi s 9,4 posto.
Penavi negativni rejting porastao sa 2,4 na 8,4 posto
Najveću promjenu na ljestvici najnegativnijih političara bilježi predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava.
Njega je kao najnegativnijeg političara izdvojilo 8,4 posto ispitanika, dok je u listopadu taj udio iznosio 2,4 posto. Riječ je o porastu od šest postotnih bodova u samo mjesec dana.
Penava je tako zauzeo treće mjesto, iza Plenkovića i Milanovića.
Četvrti je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić s 3,8 posto, a peti Tomislav Tomašević s 3,5 posto.
Slijede Sandra Benčić s 2,6 posto, Milorad Pupovac s 2,5 posto, Dalija Orešković s 1,8 posto, Ivana Kekin s 1,5 posto te Gordan Jandroković s 0,9 posto.
Čak 72,6 posto građana smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru
Istraživanje pokazuje da većina građana i dalje negativno ocjenjuje smjer kretanja države.
Čak 72,6 posto ispitanika smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, dok njih 17,4 posto vjeruje da se država kreće u dobrom smjeru. Preostalih deset posto nema određen stav.
U odnosu na listopad, kada je 75,4 posto građana negativno ocjenjivalo smjer Hrvatske, zabilježeno je blago smanjenje nezadovoljstva.
Među biračima HDZ-a 59,2 posto smatra da Hrvatska ide u dobrom smjeru, dok takvo mišljenje dijeli samo 16 posto birača Domovinskog pokreta.
Znatno kritičniji su birači oporbenih stranaka. Pozitivnu ocjenu smjera države daje 6,8 posto birača SDP-a, 5,9 posto birača Drito, 4,3 posto birača Mosta i samo 2,2 posto birača Možemo.
Vlada dobila najnižu ocjenu u godinu dana
Rad Vlade Andreja Plenkovića ocijenjen je prosječnom ocjenom 2,19, što je njezina najniža ocjena u posljednjih godinu dana.
Predsjednik Zoran Milanović za svoj je rad dobio ocjenu 3,00, a Hrvatski sabor 2,15.
Politiku Vlade podržava 25,1 posto ispitanika, nešto manje nego prethodnog mjeseca, kada je potpora iznosila 25,3 posto.
Hrvatima poraz Vučića važniji od inflacije i poskupljenja
Zanimljive rezultate donijelo je i pitanje o najvažnijim događajima proteklog mjeseca.
Najviše ispitanika, njih 21,9 posto, izdvojilo je poraz Aleksandra Vučića na izborima u Srbiji.
Na drugom mjestu nalaze se inflacija i poskupljenja s 14,3 posto, a na trećem prosvjedi u europskim gradovima s 12,4 posto.
Smrt hrvatskih glazbenika Gorana Bareta i Miše Kovača najvažnijim događajem smatra 11,9 posto ispitanika.
Događaje povezane s dijelom navijača Torcide, uhićenjima i prijetnjama novinarima izdvojilo je 9,9 posto ispitanika.
Problemi sa sanacijom ilegalnog otpada u Gospiću važni su za 4,7 posto građana, a prosvjedi u Koromačnom protiv spaljivanja otpada u cementari za njih 4,4 posto.
Rat u Ukrajini izdvojilo je 3,3 posto ispitanika, dok su žalbe na natječaj za novi Dinamov stadion u Maksimiru bile najvažnija tema za 2,2 posto građana.
Istraživanje se provodi početkom mjeseca na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi i obrazovanju; standardna greška uzorka: ±3,04% (za utvrđivanje rejtinga stranaka ±3,53%) uz razinu pouzdanosti od 95%.
Od siječnja 2019. godine RTL Hrvatska kao jedini hrvatski i međunarodni medij ima ekskluzivno pravo korištenja i objave rezultata istraživanja javnog mnijenja CRO Demoskop. Prilikom objave i korištenja rezultata ovog istraživanja u drugim medijima obveza je medijskog korisnika ispravno navesti izvor podataka: CRO Demoskop za RTL.