Hrvatska u sljedećem proračunskom razdoblju Europske unije očekuje dvije milijarde eura za provedbu mjera priuštivog stanovanja. Vlada najavljuje izgradnju novih stanova i aktiviranje praznih nekretnina, a cilj Nacionalnog plana stambene politike do 2030. godine jest zaustaviti rast cijena nekretnina i najamnina, izvještava HRT.
Na konferenciji o priuštivom stanovanju održanoj u Zagrebu ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je izgradnju 8000 stambenih jedinica namijenjenih priuštivom stanovanju te dodatnih 2500 stanova na potpomognutim područjima.
Vlada pritom računa i na aktiviranje postojećeg stambenog fonda. Prema iznesenim podacima, u Hrvatskoj je oko 600.000 praznih stambenih jedinica, a nakon uvođenja poreza na nekretnine udvostručen je broj ugovora o dugoročnom najmu. Očekuje se da će se taj trend nastaviti.
Europska komisija također priprema mjere kojima bi državama članicama omogućila lakše rješavanje stambenih problema. Europski povjerenik za energiju i stanovanje Dan Jørgensen istaknuo je da Bruxelles neće nametati jedinstvena rješenja, nego ponuditi različite instrumente koje će države moći prilagoditi vlastitim potrebama.
Među predviđenim mogućnostima nalaze se subvencioniranje izgradnje novih stanova i prenamjena postojećih praznih nekretnina.
Na konferenciji je istaknuto i da priuštivo stanovanje ne podrazumijeva samo cijenu kupnje ili najma nekretnine, nego i troškove energije i komunalnih usluga.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar naglasio je potrebu ulaganja u energetske sustave koji građanima mogu omogućiti niže troškove života. Kao jedan od primjera naveo je istraživanje geotermalnih izvora energije za potrebe gradskih toplinskih sustava, koje Hrvatska provodi uz pomoć europskih sredstava.
Europski povjerenik upozorio je da će zbog rata na Bliskom istoku europski troškovi energije ove godine biti 120 milijardi eura veći nego ranije. Zbog toga Europska komisija zagovara smanjenje ovisnosti o uvozu energenata, povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora i snažnije povezivanje energetskih sustava država članica.
Jørgensen je naveo da je tijekom prošle godine u Europskoj uniji instalirano 89 gigavata novih kapaciteta obnovljivih izvora energije, u usporedbi sa 76 gigavata godinu ranije.
Nakon konferencije o stambenoj i energetskoj politici europski povjerenik razgovarao je i s predsjednikom Vlade Andrejem Plenkovićem.