Nakon gotovo 35 godina ponovno je otvoreno pitanje vjerodostojnosti izvješća o obrani Vukovara iz prosinca 1991. godine, poznatog kao Manolićevo izvješće. Povjerenstvo koje je osnovao ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved zaključilo je da se taj dokument ne može smatrati odgovarajućom osnovom za ocjenjivanje uloge vukovarskih branitelja niti za pokretanje pravnih postupaka protiv njih. O novom odnosu Vlade prema dokumentu iz ratne 1991. godine piše Večernji list.
Na sjednici Vlade održanoj u srijedu, 21. listopada, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predstavio je zaključke Povjerenstva za analizu Izvješća Državne komisije o pripremi i vođenju obrane Vukovara. Riječ je o tijelu osnovanom početkom 2023. godine kako bi se, na temelju naknadno utvrđenih činjenica, povijesnih istraživanja i svjedočanstava sudionika, ponovno razmotrile okolnosti obrane grada.
Povjerenstvo je zaključilo da izvješće iz 1991. godine nije predstavljalo racionalan, odgovoran i dovoljno utemeljen način vrednovanja obrane Vukovara. Posebno je naglašeno kako takav dokument nije mogao biti pouzdana osnova za donošenje pravnih zaključaka ili pokretanje postupaka protiv pojedinih sudionika obrane.
Dokument koji je desetljećima izazivao prijepore
Izvorno izvješće sastavila je Državna komisija osnovana 18. studenoga 1991. godine, neposredno nakon sloma obrane Vukovara. Komisijom je predsjedao Josip Manolić, tadašnji predstojnik Ureda za zaštitu ustavnog poretka Republike Hrvatske, a dokument je dovršen 3. prosinca iste godine.
Njegov sadržaj desetljećima je izazivao polemike, osobito zbog iznesenih sumnji u postupanje i odgovornost pojedinih istaknutih sudionika obrane grada.
Ministar Medved upozorio je da su takve ocjene pridonijele stvaranju percepcije prema kojoj bi dio vukovarskih branitelja mogao snositi odgovornost za slom obrane i okupaciju grada.
Međutim, iz Ministarstva hrvatskih branitelja naglašavaju da izvorno izvješće nikada nisu službeno usvojili ni Vlada Republike Hrvatske ni Hrvatski sabor, a nije bilo prihvaćeno ni u nadležnim ministarstvima niti u Državnom odvjetništvu.
Posebno je zanimljivo da je još 27. prosinca 1991. godine saborski Odbor za unutarnju politiku i narodnu obranu razmatrao taj dokument te ocijenio kako ne sadrži činjenice koje bi mogle potvrditi ili otkloniti odgovornost za događaje u Vukovaru, već se u velikoj mjeri temelji na insinuacijama.
Povjerenstvo osnovano 2023., zaključci predstavljeni tek sada
Ministar Medved osnovao je Povjerenstvo u siječnju 2023. godine, a u njegov su sastav uključeni predstavnici državnih institucija, Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te osobe koje su tijekom 1991. obnašale važne državne dužnosti.
Nakon analize raspoložive dokumentacije i svjedočanstava Povjerenstvo je 20. prosinca 2023. donijelo zaključak u 12 točaka, koji je Medved istoga dana prihvatio.
Vlada je tek 21. listopada 2026. primila na znanje odluku o prihvaćanju tih zaključaka, čime je ponovno otvorena rasprava o jednom od najosjetljivijih dokumenata iz vremena Domovinskog rata.
Povjerenstvo je pritom posebno istaknulo stratešku važnost vukovarske obrane za opstanak Hrvatske te naglasilo da doprinos branitelja zaslužuje trajnu zahvalnost i poštovanje.
Otvoreno i pitanje odgovornosti za ratne događaje
Novo razmatranje Manolićeva izvješća ima i šire povijesno značenje. Desetljećima nakon pada Vukovara ostaju brojna pitanja o političkim i vojnim okolnostima obrane grada, funkcioniranju zapovjednog sustava te tadašnjim procjenama državnog vrha.
Zaključci Povjerenstva osporavaju način na koji je izvorna Komisija vrednovala obranu Vukovara, ali sami po sebi ne predstavljaju konačno utvrđivanje odgovornosti za sve događaje iz 1991. godine.
Vlada je prihvaćanjem informacije o zaključcima Povjerenstva otvorila prostor za drukčije institucionalno vrednovanje dokumenta koji je tijekom proteklih desetljeća bio predmet brojnih prijepora.