Saborski zastupnik Domovinskog pokreta Josip Dabro otvorio je u Hrvatskom saboru niz osjetljivih povijesnih i političkih pitanja, povezujući nedavne incidente u Splitu, odnos prema totalitarnim režimima i pravo hrvatskog naroda da sam odlučuje o vrijednostima na kojima počiva njegova država. U govoru obilježenom snažnim suverenističkim porukama Dabro je poručio da Hrvatska ne smije trajno ostati zarobljena u ideološkim podjelama i nametnutim interpretacijama vlastite povijesti.

Govor Josipa Dabre prenosimo u cijelosti:

“Primajući državno odlikovanje, Nikola Štedul rekao je: „Ja se ne osjećam žrtvom. Ja sam pobjednik. Pripadam pobjedničkom hrvatskom narodu.”

Jesmo li mi danas istinski sljedbenici te poruke? Gdje nam je nestao pobjednički duh prvoga hrvatskog predsjednika, dr. Franje Tuđmana?

Mi danas, nakon događaja u Splitu, sotoniziramo Torcidu zbog ružnih uzvika i pjesama te to proglašavamo najtežom prijetnjom našoj državi i našem međunarodnom ugledu.

Kada su u povijesti i koga ubile pjesme? Kada su se i najružnije pjesme mogle izjednačiti s masovnim pokoljima?

Kome se mi to dokazujemo?

Jesmo li svoju slobodu i opstanak 1991. godine obranili pišući pisma ubojicama i agresorima, uvjeravajući ih da smo dobri, ili smo pobijedili zato što smo pokazali da smo snažni i nepobjedivi?

Danas se opravdavamo političkim zagovornicima zla počinjenog protiv našega naroda. U tome nema ničega pobjedničkog ni časnog.

Branili smo se od optužbi da smo nacisti i fašisti dok su srpske i jugoslavenske snage pred očima cijeloga svijeta razarale Dubrovnik i Vukovar. Od istih se optužbi, s istih adresa, branimo i danas.

Pitamo li se zašto prihvaćamo, kako ja smatram, laž da je današnja hrvatska država uspostavljena na antifašizmu te da je javni ples sljedbenika ideologija koje su nanosile zlo hrvatskom narodu vrhunac demokracije i europejstva?

Takva su polazišta, prema mojem uvjerenju, izravna negacija temelja naše državnosti i slobode.

Nakon događaja u Splitu pokušava se nametnuti povijesna odgovornost cijelome hrvatskom narodu, a Splitu i hrvatskoj mladosti sotonska stigma zbog ružne pjesme skupine navijača.

Mi pritom mirno gledamo kako takvu odgovornost zahtijevaju i nastoje nametnuti otvoreni zagovornici jugoslavenskoga komunističkog sustava, odgovornog za masovna stradanja 1945. godine, a zatim i za desetljeća progona i torture nad hrvatskim narodom, sve do 1990.

Nakon toga uslijedili su ratovi i zločini počinjeni tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku te rata u Bosni i Hercegovini.

Kako se zgražanje zbog vrijeđanja Anne Frank može pomiriti s činjenicom da je u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, uz potporu države, uz njezinu fotografiju postavljena i fotografija Aleksandre Zec, pri čemu su obje predstavljene kao žrtve totalitarnih režima?

Pritom uz Annu Frank nisu bile predstavljene žrtve Hude jame, djeca stradala u Slavonskom Brodu niti žrtve Križančeva Sela u Bosni i Hercegovini.

A morale su biti, jer su i to hrvatske žrtve zločinačkih politika i režima.

Prestanimo biti licemjerni i zgražati se nad Hitlerom, a veličati Tita!

Tita smatram odgovornim za smrt stotina tisuća nenaoružanih Hrvata. Za mene je Tito zločinac kao i Hitler, samo s manjim globalnim razmjerima zločina jer nije raspolagao jednakom moći.

Kako možemo više brinuti o tuđoj nego o sudbini vlastite djece?

Podsjetit ću da su u Domovinskom ratu poginula 402 djeteta.

Zato ću predložiti, iako to danas nisam namjeravao iznositi, da pred HDZ i vladajuću koaliciju izađemo s prijedlogom kriminalizacije jugoslavenskog komunizma, fašizma i nacizma, kao i velikosrpske i bošnjačke neprijateljske politike te simbolike svih tih režima.

Predložit ću da Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade, raspiše referendum za 19. svibnja 2027. godine.

Time bi se Hrvatska, simbolično, 36 godina poslije vratila svojim počecima i ponovno se opredijelila za slobodu.

Ustav Republike Hrvatske propisuje da vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu.

Vrijeme je da upravo narod izrazi svoju volju i da jednom zauvijek demokratski zaključimo ovo pitanje.

Da ne kažem – zaključamo.

Idemo pitati hrvatski narod što o tome misli!”, rekao je Dabro