Albanija se suočava s jednim od najozbiljnijih valova protuvladinih prosvjeda posljednjih godina. Tisuće građana, među kojima su brojni studenti i srednjoškolci, izašle su na ulice tražeći ostavku premijera Edija Rame, odlučniju borbu protiv korupcije i poboljšanje životnih uvjeta. Demonstracije su u više gradova prerasle u nasilne sukobe s policijom, a broj uhićenih i ozlijeđenih svakodnevno raste, izvještavaju Reuters, Associated Press i Euronews.
Prosvjedi, koji su sredinom listopada zahvatili Tiranu, proširili su se i na druge albanske gradove, među kojima su Skadar, Lezhë, Elbasan i Korçë. Ono što je započelo kao izražavanje nezadovoljstva obrazovnim sustavom, životnim standardom i korupcijom postupno je preraslo u širi politički pokret usmjeren protiv aktualne vlasti.
U središtu prosvjeda nalazi se premijer Edi Rama, koji Albanijom upravlja od 2013. godine i trenutačno obnaša četvrti mandat. Unatoč pritiscima prosvjednika i zahtjevima za ostavkom, Rama poručuje da ne namjerava napustiti dužnost.
Stotine uhićenih, više od 130 ozlijeđenih policajaca
Prema podacima koje je 17. listopada iznio ravnatelj albanske državne policije Skënder Hita, tijekom prvih pet dana nasilnih prosvjeda uhićeno je 167 osoba, dok je protiv dodatnih 388 pokrenut kazneni postupak.
Policija je istodobno prijavila 132 ozlijeđena službenika.
Najnovije informacije objavljene 19. listopada pokazuju da je nakon nedjeljnih sukoba u Tirani uhićeno još 69 osoba, a protiv 20 pokrenuti su kazneni postupci.
Riječ je o podacima iz policijskih izvješća za različite dane, pa se konačan broj uhićenih još ne može pouzdano utvrditi.
Tijekom sukoba prosvjednici su bacali kamenje, pirotehniku i Molotovljeve koktele na policijske kordone. Zapaljena su vozila i kontejneri, a oštećene su javne zgrade, banke i poslovni prostori.
Policija je odgovorila suzavcem, vodenim topovima i gumenim mecima.
Upravo je uporaba policijske sile izazvala dodatne kontroverze. Sedmorica policijskih službenika suspendirana su dok se istražuju sumnje na prekoračenje ovlasti tijekom postupanja prema prosvjednicima.
Zašto su Albanci nezadovoljni?
Razlozi aktualnih prosvjeda znatno su dublji od pojedinačnih političkih sukoba.
Mladi Albanci upozoravaju na visoke troškove obrazovanja, nedostatak financijske potpore studentima, slabe mogućnosti zapošljavanja i nezadovoljavajuće uvjete na sveučilištima.
Istodobno, velik dio prosvjednika smatra da su državne institucije pod prevelikim utjecajem političkih i gospodarskih elita.
Optužuju vlast za korupciju, pogodovanje interesnim skupinama i zanemarivanje potreba običnih građana.
Posebno nezadovoljstvo izaziva percepcija da mladi ljudi nakon završetka školovanja nemaju dovoljno mogućnosti za profesionalni napredak, zbog čega mnogi svoju budućnost vide izvan Albanije.
Prema Reutersovim izvještajima, prosvjednici tvrde da su mjesecima pokušavali mirnim demonstracijama upozoriti na probleme, ali da vlast nije pokazivala dovoljno interesa za njihove zahtjeve.
Kontroverzni projekt povezan s Trumpovom obitelji
Jedan od važnih povoda nezadovoljstva jest i veliki turistički projekt na albanskoj obali, povezan s Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Riječ je o planovima za izgradnju luksuznog turističkog kompleksa na području koje je ranije uživalo određeni stupanj zaštite prirode.
Projekt je izazvao protivljenje ekoloških organizacija i dijela građana zbog mogućih posljedica za okoliš, ali i pitanja načina na koji država dodjeljuje vrijedno zemljište velikim investitorima.
Britanski Guardian izvijestio je o kritikama prema kojima albanske vlasti pokušavaju ubrzati realizaciju projekta vrijednog više milijardi eura.
Aktivisti smatraju da bi izgradnja mogla ugroziti vrijedna prirodna područja, dok Vlada tvrdi da je riječ o investiciji važnoj za gospodarski razvoj i turizam.
Upravo je protivljenje tom projektu postalo jedno od obilježja pokreta poznatog pod nazivom „Flamingo”, čiji su se prosvjedi posljednjih mjeseci povezali sa širim studentskim nezadovoljstvom.
Rama optužuje političke protivnike i spominje vanjske utjecaje
Albanski premijer odbacuje zahtjeve za ostavkom i tvrdi da dio njegovih političkih protivnika pokušava iskoristiti studentsko nezadovoljstvo za destabilizaciju države.
Rama je u javnim istupima upozoravao i na mogućnost stranog utjecaja na širenje nereda.
U pojedinim izvještajima spominju se njegove optužbe na račun Rusije i Irana, koje je povezao s pokušajima destabilizacije putem društvenih mreža.
Međutim, važno je naglasiti da zasad nisu javno predstavljeni neovisno provjerljivi dokazi koji bi potvrdili da strane države organiziraju prosvjede.
Reuters i drugi međunarodni mediji dokumentirali su konkretno nezadovoljstvo studenata i građana, ali to samo po sebi ne isključuje mogućnost političkog instrumentaliziranja pojedinih događaja.
Isto tako, nasilno ponašanje dijela prosvjednika ne znači da svi sudionici demonstracija podržavaju takve postupke.
Europska unija prati razvoj situacije
Prosvjedi su izazvali pozornost i europskih institucija jer je Albanija država kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji.
Pitanja vladavine prava, političke odgovornosti, slobode okupljanja i neovisnosti institucija među ključnim su kriterijima koje Tirana mora ispuniti na europskom putu.
Europski predstavnici izrazili su zabrinutost zbog nasilja te istaknuli potrebu da se istodobno zaštite pravo građana na mirni prosvjed i sigurnost javnih službenika.
Posebnu pozornost izazvale su prijave o mogućoj prekomjernoj uporabi policijske sile, zbog kojih se traže odgovarajuće istrage.
Prosvjedi već utječu na svakodnevni život
Razmjeri nemira vidljivi su i izvan političkih institucija.
Zbog sigurnosne situacije u Tirani UEFA je odlučila premjestiti utakmicu Konferencijske lige između albanske Egnatije i danskog Midtjyllanda iz glavnog grada u Elbasan.
Takve odluke pokazuju da prosvjedi više nisu isključivo unutarnjopolitičko pitanje, nego utječu i na organizaciju međunarodnih događaja.
Gospodarstvenici čiji su poslovni prostori oštećeni tijekom demonstracija pozivaju na prekid nasilja, dok dio njih istodobno izražava razumijevanje za nezadovoljstvo građana.
Što se zapravo događa u Albaniji?
Najvažnija činjenica jest da se aktualni nemiri ne mogu svesti samo na obračun vlasti i oporbe.
Međunarodni izvještaji potvrđuju sudjelovanje studenata, mladih ljudi, građanskih aktivista i političkih protivnika premijera Rame.
Prosvjedi su potaknuti kombinacijom gospodarskog nezadovoljstva, optužbi za korupciju, spornih investicijskih projekata i nepovjerenja u institucije.
Istodobno su dokumentirani ozbiljni slučajevi nasilja prema policiji, oštećenja imovine i sumnje na prekoračenje policijskih ovlasti.
Albanija se tako našla pred dvostrukim izazovom: uspostaviti javni red i sigurnost, ali pritom odgovoriti na zahtjeve građana koji smatraju da njihovi problemi godinama ostaju neriješeni.
Hoće li Vlada ponuditi konkretne ustupke ili će prosvjedi nastaviti jačati, zasad ostaje otvoreno pitanje.
Jedno je, međutim, jasno: političke napetosti u Albaniji više nisu ograničene na parlament i stranačke sukobe. Nezadovoljstvo se preselilo na ulice, a način na koji će vlast odgovoriti mogao bi imati dugoročne posljedice za povjerenje građana u državne institucije i daljnji europski put zemlje.