Bivši hrvatski veleposlanik u Francuskoj i dugogodišnji novinar Mirko Galić oštro je kritizirao europske političke čelnike zbog velikih prosvjeda koji potresaju Francusku i druge europske države. Smatra da je nezadovoljstvo građana posljedica dugogodišnjih političkih promašaja, društvenih nejednakosti i nedostatka ozbiljnog vodstva. Posebno je prozvao francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, a osvrnuo se i na deset godina vladavine Andreja Plenkovića, piše Nina Kljenak za N1.
Gostujući u emisiji Novi dan, Galić je ocijenio da aktualni prosvjedi u Francuskoj nisu nikakvo iznenađenje. Prema njegovu mišljenju, europske političke elite godinama su ignorirale probleme koji su se gomilali, pa je nezadovoljstvo mladih naposljetku preraslo u otvorenu pobunu.
Istaknuo je da je francusko društvo duboko podijeljeno, a mladima se ne nudi uvjerljiva perspektiva. Zbog toga smatra da je bilo očekivano da će se početni učenički prosvjedi proširiti na zahtjeve za ozbiljnim društvenim promjenama.
Macron podcijenio mlade i njihovo nezadovoljstvo
Galić smatra da je Emmanuel Macron od početka pogrešno procijenio ozbiljnost prosvjeda. Francuski predsjednik, prema njegovoj ocjeni, nije razumio da današnje generacije mladih politički i društveno sazrijevaju brže nego prijašnje.
Umjesto razgovora s prosvjednicima, Macron je, tvrdi Galić, njihove zahtjeve podcijenio, smatrajući da se radi o djeci čije nezadovoljstvo ne zaslužuje ozbiljan politički odgovor.
Bivši veleposlanik upozorio je da Francuska ima dugu povijest društvenih pobuna, uključujući i nasilne prosvjede, pa aktualni razvoj događaja nije trebalo dočekati nespremno.
Posebno je kritizirao Macrona zato što tijekom svojeg predsjedničkog mandata, prema Galićevu mišljenju, nije proveo reforme koje bi smanjile društvene podjele niti je uspio potaknuti snažnije zajedništvo među europskim državama.
Osvrćući se na predsjednikove reakcije na prosvjede, Galić je njegov zakašnjeli odgovor usporedio s poznatom izrekom o zakašnjelom dolasku na Kosovo.
Kritike Ursuli von der Leyen i europskom vodstvu
Galić nije štedio ni predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen, koju smatra političarkom ograničenog političkog utjecaja i vizije.
Prema njegovoj ocjeni, europsko vodstvo često pokazuje pretjerano zadovoljstvo vlastitim rezultatima, dok istodobno ne prepoznaje ozbiljnost društvenih problema.
Upozorio je da prosvjedi u Francuskoj nisu izolirana pojava. Slična nezadovoljstva, premda iz različitih razloga, pojavljuju se i u Albaniji, Italiji, Portugalu i Belgiji.
Za prosvjede u Albaniji smatra da su povezani s korupcijom, političkom podređenošću i otporom načinu upravljanja državom koji opisuje kao demokratsku tiraniju.
U ostalim europskim državama vidi različite izraze šire krize političkog sustava, povjerenja u institucije i odnosa vlasti prema građanima.
Galić zaključuje da je Europa sazrela za velike promjene, ali pritom ne vidi političke osobe koje bi ih mogle pokrenuti i provesti.
Smatra da europskim strankama nedostaju snažni lideri i ozbiljne političke ideje. Upravo takva situacija, prema njegovu mišljenju, omogućuje Donaldu Trumpu i Vladimiru Putinu da Europu kritiziraju zbog njezina političkog i društvenog slabljenja.
Plenković nije uspio stabilizirati hrvatsko društvo
Govoreći o deset godina Andreja Plenkovića na čelu hrvatske Vlade, Galić je ocijenio da je premijer propustio priliku za stabilizaciju društva i prevladavanje povijesnih podjela.
Smatra da se Hrvatska i dalje iscrpljuje sukobima oko različitih tumačenja prošlosti, što negativno utječe na njezinu budućnost.
Prema Galićevu mišljenju, umjesto jačanja društvenog zajedništva, hrvatska politika ponovno otvara teme za koje je vjerovao da su bile riješene u vrijeme prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.
Podsjetio je da je Tuđman suvremenu hrvatsku državu oblikovao kao demokratsku i europsku državu, jasno je odvajajući od Nezavisne Države Hrvatske i njezina političkog nasljeđa.
Galić smatra da svako ponovno povezivanje suvremene Hrvatske s ustaškim simbolima i političkim nasljeđem predstavlja udaljavanje od temelja na kojima je međunarodno priznata hrvatska država.
Pritom je ustvrdio da Hrvatska ne bi ostvarila međunarodno priznanje da je borba za neovisnost bila povezana s pozdravom „Za dom spremni”.
Osvrnuo se i na incidente u Splitu
Bivši veleposlanik komentirao je i nedavne događaje u Splitu, koje smatra pokazateljem širih društvenih problema.
Prema njegovoj ocjeni, odgovornost za takve pojave ne može se pripisati samo pojedincima koji u njima sudjeluju.
Smatra da dio odgovornosti snose politika, obrazovni sustav, mediji, Crkva i civilno društvo, jer su upravo te institucije važne za oblikovanje društvenih vrijednosti.
Galić je pritom kritizirao i način na koji država reagira nakon izbijanja incidenata.
Upozorio je da se tada često poseže za snažnim represivnim mjerama, dok se zanemaruju okolnosti koje su omogućile da do takvih događaja uopće dođe.
Prema njegovu mišljenju, sigurnosne mjere same po sebi ne mogu riješiti probleme koji nastaju zbog dugotrajnog izostanka odgovornog društvenog i političkog djelovanja.
Novinari moraju braniti vlastitu neovisnost
U završnom dijelu razgovora Galić se osvrnuo na položaj novinara i stanje hrvatskog novinarstva.
Upozorio je da se novinarska profesija podcjenjuje i u ekonomskom i u političkom smislu.
Novinari su, smatra, često nedovoljno plaćeni, a istodobno se nalaze na udaru političara, sportskih navijačkih skupina i drugih društvenih aktera.
Posebno je kritizirao praksu u kojoj političari sve češće preuzimaju ulogu novinara, dok se od novinara očekuje da budu poslušni ili da prihvaćaju političke interpretacije događaja.
Galić smatra da dio odgovornosti za takvo stanje snose i sami novinari ako ne inzistiraju na profesionalnoj autonomiji, dostojanstvu i pravu na kritičko propitivanje vlasti.
Poručio je da novinari ne smiju dopustiti da ih političari zastraše ili impresioniraju svojim položajem.
Njegova je zaključna poruka da novinarstvo mora ostati neovisno o političkoj moći jer je upravo kritičko propitivanje javnih dužnosnika jedna od njegovih najvažnijih društvenih zadaća.