Bivši predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić osuđen je u srijedu, 14. listopada, na 11 mjeseci zatvora, no iza rešetaka neće morati jer mu je kazna zamijenjena radom za opće dobro. Presuda je donesena nakon što je priznao krivnju i postigao nagodbu s USKOK-om zbog primanja mita u obliku plaćenih večera, avionskih karata i drugih pogodnosti vrijednih oko 6000 eura. Uz to mora platiti 15.000 eura novčane kazne i vratiti nezakonito stečenu korist, piše Marin Dešković za Jutarnji list.
Škorić, koji je godinama bio na čelu Hrvatskih cesta, a danas je zaposlen kao savjetnik Uprave te državne tvrtke, osuđen je nakon što su njegovi suoptuženici prošlog tjedna također priznali krivnju i sklopili sporazume s USKOK-om.
Riječ je o korupcijskoj aferi povezanoj s namještanjem poslova u sektoru cestovne infrastrukture, koja je posljednjih godina rezultirala nizom istraga i uhićenja.
Prema optužbama USKOK-a, Škorić je primao različite pogodnosti, među kojima su plaćene večere i avionske karte, ukupne vrijednosti približno 6000 eura.
Temeljem nagodbe izrečena mu je kazna od 11 mjeseci zatvora, koja je zamijenjena radom za opće dobro, te sporedna novčana kazna od 15.000 eura. Osim toga, dužan je vratiti i 6000 eura stečene imovinske koristi.
U istoj aferi osuđena još trojica
Istraga zbog koje je Škorić sada osuđen pokrenuta je u lipnju 2025. godine, kada su ga policija i USKOK ponovno uhitili.
U postupku su bili obuhvaćeni i umirovljeni profesor zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti Anđelko Ščukanec, bivši direktor Sektora za promet Hrvatskih autocesta Silvijo Čamber te Darko Babić, također povezan s Fakultetom prometnih znanosti.
Sva trojica prošlog su tjedna priznala krivnju i nagodila se s USKOK-om.
Silvijo Čamber osuđen je na 11 mjeseci zatvora, također zamijenjenih radom za opće dobro, te na dodatnu novčanu kaznu od 17.500 eura.
Mora vratiti i 21.900 eura, koliko su vrijedili građevinski radovi koje mu je kao mito financirao Ščukanec.
Anđelko Ščukanec dobio je uvjetnu zatvorsku kaznu od godinu dana, uz rok kušnje od tri godine, te novčanu kaznu od 85.000 eura.
Darko Babić osuđen je na deset mjeseci zatvora uvjetno, s rokom kušnje od dvije godine. Teretilo ga se da je novcem fakulteta platio večeru za Škorića.
Osim fizičkih osoba, kažnjena je i Ščukančeva tvrtka Chemosignal, kojoj je izrečena novčana kazna od 10.000 eura.
Protiv Škorića vodi se još jedan postupak
Današnja presuda ne znači kraj Škorićevih problema s pravosuđem.
USKOK je tijekom protekle dvije godine protiv njega pokrenuo dvije odvojene istrage.
Prvi put uhićen je u rujnu 2024. godine zbog sumnji u pogodovanje tvrtki Osijek-Koteks, koju vodi njegov rođak Zoran Škorić.
Posebnu pozornost tada je izazvala činjenica da je Josip Škorić u kolovozu 2024., samo mjesec dana prije uhićenja, iznenada podnio ostavku na mjesto predsjednika Uprave Hrvatskih cesta.
Takav slijed događaja otvorio je pitanja je li unaprijed znao da policija i USKOK protiv njega provode istragu. Međutim, nema potvrde da je bio upozoren na predstojeće uhićenje.
U tom drugom predmetu USKOK je početkom listopada 2026. podignuo novu optužnicu protiv Škorića, njegova rođaka Zorana Škorića te Sande Bajtl, bivše direktorice tvrtke Structivo.
Tužiteljstvo sumnja da je Škorić pogodovao njihovim tvrtkama pri dobivanju poslova Hrvatskih cesta, a zauzvrat primao materijalne pogodnosti, među kojima su bili automobil, odjeća, financiranje proslave i radovi na obiteljskoj kući.
Ukupna vrijednost tih pogodnosti, prema optužnici, iznosi približno 130.000 eura.
Za razliku od predmeta u kojem je danas osuđen, Škorić u tom postupku poriče krivnju.
Unatoč uhićenjima i dalje zaposlen u Hrvatskim cestama
Posebno je zanimljivo da je Škorić, unatoč dvama uhićenjima i kaznenim postupcima, ostao zaposlen u Hrvatskim cestama.
Nakon odlaska s čelne pozicije nastavio je raditi kao savjetnik Uprave te državne tvrtke.
Jutarnji list zatražio je od Hrvatskih cesta odgovor hoće li pravomoćna osuđujuća presuda utjecati na njegov daljnji radni status.
Iz tvrtke su odgovorili da nisu bili upoznati s presudom te da Hrvatske ceste nisu stranka u navedenom kaznenom postupku.
Najavili su da će od nadležnih institucija zatražiti dostavu sporazuma na temelju kojeg je donesena presuda kako bi mogli provjeriti postoje li zakonske i druge osnove za daljnje postupanje u vezi sa Škorićevim radnim odnosom.
Tako je bivši predsjednik Uprave Hrvatskih cesta, nakon priznanja krivnje za korupciju, dobio kaznu koju će odraditi na slobodi, dok će se njegova odgovornost u drugom kaznenom predmetu tek utvrđivati.
Ostaje otvoreno i pitanje hoće li pravomoćna osuda dovesti do promjene njegova zaposleničkog statusa u državnoj tvrtki koju je nekada vodio.