U površinskom sloju tla na mjernoj točki u Gospiću tijekom posljednjih godina zabilježen je vrlo snažan rast koncentracije radioaktivnog stroncija-90. Aktivnost po četvornom metru povećala se s 24,5 bekerela 2023. godine na 260 bekerela 2025., što predstavlja rast od čak 961 posto. Istodobno je koncentracija po kilogramu tla porasla s 0,605 na 4,08 bekerela. O slučaju piše Slobodan Mufić za Index.hr
Važno je, međutim, naglasiti da ovakav rezultat sam po sebi ne znači da je u Gospiću nastalo novo radioaktivno onečišćenje niti da postoji potvrđena opasnost za zdravlje stanovnika. Također nema dokaza da je povećanje povezano s ilegalno odloženim otpadom na području bivšeg PPK Velebit u Bilajskoj ulici. Mjerna točka na kojoj je registriran porast nalazi se oko 7,6 kilometara jugozapadno od te lokacije.
Stroncij-90 radioaktivni je izotop koji prirodno ne nastaje u okolišu, nego je posljedica nuklearne fisije. Iz Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada pojašnjavaju da je stroncij-90 prisutan u Hrvatskoj kao posljedica černobilske katastrofe iz 1986. godine.
Njegovo vrijeme poluraspada iznosi 28,8 godina, što znači da je i danas očekivano pronaći određenu količinu tog radionuklida u površinskom sloju tla. Prema stručnom objašnjenju Instituta, danas je u okolišu ostalo približno 38 posto početno deponirane količine.
Ono što je neobično jest brzina kojom je vrijednost porasla upravo u Gospiću. Index je usporedio rezultate s nekoliko drugih mjernih mjesta, a na lokacijama poput Zadra, Osijeka, Buzeta odnosno Pule i Opuzena vrijednosti su između 2023. i 2025. padale. U Zagrebu je zabilježen rast od približno 92 posto, dok je u Gospiću povećanje iznosilo čak 961 posto.
Posebno je zanimljivo da je Gospić 2023. među uspoređivanim lokacijama imao najmanju površinsku vrijednost, a dvije godine poslije najveću.
Stručnjaci upozoravaju da bi se, ako nema novog unosa radioaktivnog materijala ili premještanja tla, ukupna količina stroncija-90 s vremenom trebala postupno smanjivati zbog njegova prirodnog radioaktivnog raspada. Zbog toga tako nagla promjena zahtijeva dodatno objašnjenje.
Ipak, aktualna vrijednost od 260 bekerela po četvornom metru nije povijesno najveća izmjerena vrijednost u Gospiću. Primjerice, 2003. godine zabilježeno je 440 Bq/m², godinu kasnije 280, a 2007. godine 270 Bq/m².
Problem je što u Gospiću nije bilo kontinuiranog mjerenja. Praćenje je prekinuto na dulje razdoblje, a stroncij-90 ponovno se sustavno prati od 2023. godine. Zbog toga Institut smatra da na temelju samo nekoliko godina nije moguće zaključiti postoji li stvarni trend rasta.
Dodatnu dvojbu izaziva činjenica da nakon naglog povećanja nije provedeno izvanredno kontrolno uzorkovanje.
Iz Instituta objašnjavaju da oni sami ne određuju gdje će se i koliko često uzorci uzimati. Redovni monitoring provodi se prema dogovoru s Ministarstvom unutarnjih poslova, odnosno Ravnateljstvom civilne zaštite. Za dodatna mjerenja netko ih mora posebno naručiti i financirati.
Index je razgovarao i sa stručnjakom za radioaktivnost koji nije želio biti imenovan. On smatra da bi, ako doista nije bilo novog izvora kontaminacije, tako veliko povećanje trebalo provjeriti ponovljenim uzorkovanjem.
Kao jedno od mogućih objašnjenja naveo je probleme pri uzorkovanju ili laboratorijskoj analizi. Mjerenje vrlo niskih koncentracija radioaktivnih tvari zahtjevno je, a analiza stroncija-90 posebno je složena i traje približno tri tjedna.
Zasad nema dovoljno podataka ni za zaključak da povećane vrijednosti predstavljaju opasnost za ljude. Mjerenje u tlu ne pokazuje izravno koliku dozu zračenja prima stanovništvo.
Za ozbiljnu procjenu zdravstvenog rizika trebalo bi analizirati i druge moguće putove izlaganja – vodu, hranu, vegetaciju, čestice u zraku i eventualno ulazak radionuklida u hranidbeni lanac.
Institut se upravo zbog toga nije želio izjasniti o mogućoj opasnosti za zdravlje stanovništva, navodeći da takva procjena zahtijeva interdisciplinarni pristup i znatno širu analizu.
HZJZ također nije dao konkretno tumačenje mogućeg zdravstvenog rizika, dok Index navodi da od Ravnateljstva civilne zaštite ni nakon dva tjedna nije dobio odgovore na svoja pitanja.
Zato glavno pitanje zasad nije dokazano radioaktivno onečišćenje Gospića, nego zašto je na jednoj mjernoj točki zabilježen tako velik skok i zašto nakon neuobičajenih rezultata nije odmah provedeno dodatno kontrolno mjerenje.