Piše MS
Samo nekoliko sati nakon što je saborski zastupnik Domovinskog pokreta i predsjednik Odbora za gospodarstvo Ivica Mesić otvoreno pozvao Vladu i ministra gospodarstva Antu Šušnjara da preispitaju uvođenje takozvanih sidrenih cijena, iz Ministarstva je stigao zaokret – Šušnjar je najavio odgodu njihove primjene. Mesić je u svom istupu zauzeo jasno tržišno i suverenističko stajalište, upozorivši da država ne smije domaće poduzetnike pretvarati u dežurne krivce za inflaciju niti ih zatrpavati novim administrativnim obvezama. 24sata.hr
Mesić je posebno upozorio da rast cijena nije moguće svesti samo na odluke trgovaca i obrtnika. Na konačnu cijenu utječu gorivo, energenti, plaće, porezi, nabava i brojni drugi troškovi, pa svaka nova birokratska obveza poduzetnicima stvara dodatni teret koji se na kraju ponovno može preliti na kupce.
Politička težina njegova istupa dodatno je naglašena činjenicom da je kritiku uputio vlastitom stranačkom kolegi. Umjesto stranačke šutnje, Mesić je javno pozvao Šušnjara i Vladu da odustanu od rješenja za koje smatra da nepotrebno zadire u slobodno formiranje cijena i otežava poslovanje hrvatskim poduzetnicima.
Reakcija je stigla vrlo brzo. Šušnjar je najavio odgodu mjere koja je trebala početi vrijediti 1. listopada, uz obrazloženje da su reakcije obrtnika, trgovaca i poduzetnika pokazale kako je potrebno dodatno doraditi predloženi model. Ne bi bilo precizno cijeli zaokret pripisati samo Mesićevu pismu, jer su protiv mjere javno istupali i gospodarstvenici, a obrtnici su najavili i prosvjed. 24sata.hr
Za Mesića je, međutim, ovo jasan primjer politike koju zastupa – manje administracije, više prostora za domaće poduzetništvo i država koja će gospodarstvu biti partner, a ne dodatni trošak.
Njegova poruka Vladi bila je jednostavna: potrošače treba štititi, ali ne tako da se istodobno kažnjavaju oni koji stvaraju radna mjesta, plaćaju poreze i nose velik dio hrvatskog gospodarstva.
Upravo tu Mesić vidi suverenističku gospodarsku politiku – u zaštiti hrvatskog poduzetnika, slobodnijem tržištu i spremnosti da se loša administrativna rješenja promijene, bez obzira na to dolaze li od političkih protivnika ili iz vlastitih redova.
