Cijene goriva diljem Europe ponovno su blizu rekordnih razina, a sve veći broj država traži od Europske unije zajedničku reakciju.
Kako piše Index, ministri financija šest država članica – Njemačke, Španjolske, Portugala, Italije, Poljske i Austrije – zatražili su raspravu o mogućem uvođenju poreza na ekstraprofit naftnih i energetskih kompanija na razini cijele Europske unije.
Razlog je novi snažan rast cijena nafte i derivata, potaknut geopolitičkim napetostima i poremećajima u opskrbi s Bliskog istoka. Cijena nafte ponovno je prešla 100 dolara po barelu, što je oko 50 posto više nego prije početka aktualnog sukoba s Iranom.
Njemački ministar financija Lars Klingbeil zatražio je od Europske komisije da do sljedećeg sastanka ministara financija predstavi konkretne modele mogućeg oporezivanja prekomjerne dobiti energetskih kompanija.
Šest država smatra da dosadašnje nacionalne mjere nisu bile dovoljne za trajnije ublažavanje cijena te da bi kompanije koje ostvaruju izvanredne profite tijekom energetske krize trebale dio tog profita vratiti građanima kroz porezni sustav.
Dizel u nekim državama već iznad 2,5 eura
Razlike u cijenama goriva među državama EU vrlo su velike.
Prema podacima koje prenosi Index, u Njemačkoj litra benzina od 95 oktana prosječno stoji 2,35 eura, dok je dizel 2,42 eura. U Nizozemskoj benzin iznosi 2,43 eura, a dizel 2,49 eura.
Danska ima prosječnu cijenu benzina od čak 2,56 eura, dok je dizel oko 2,50 eura. U Finskoj je benzin 2,31 euro, a dizel također oko 2,50 eura.
Francuzi za litru benzina prosječno izdvajaju 2,17 eura, a za dizel 2,29 eura. U Italiji benzin stoji oko 2,08 eura, a dizel 2,19 eura.
Nešto povoljnije cijene trenutačno su u Poljskoj, gdje benzin stoji oko 1,82 eura, a dizel dva eura, te u Španjolskoj, gdje je benzin oko 1,86, a dizel 1,83 eura.
Najskuplji benzin među uspoređenim državama ima Danska s 2,56 eura po litri, dok je najjeftiniji na Malti – 1,34 eura.
Kod dizela među najskupljima su Finska i Danska s oko 2,50 eura po litri, dok je Malta ponovno najjeftinija s oko 1,21 euro.
Hrvatska još ispod dva eura, ali dizel ide prema rekordu
U Hrvatskoj litra eurosupera 95 trenutačno stoji 1,73 eura, dok je eurodizel 1,85 eura.
Ako Vlada ne intervenira prije sljedećeg obračunskog razdoblja, benzin bi od utorka mogao poskupjeti na 1,74 eura, dok bi dizel mogao skočiti čak deset centi – na 1,95 eura po litri.
Plavi dizel prema sadašnjim izračunima mogao bi poskupjeti na 1,51 euro. Dizel od 1,95 eura bio bi najskuplji dosad u Hrvatskoj.
Porezi čine velik dio konačne cijene
Razlike među državama nisu posljedica samo nabavne cijene goriva. Velik dio konačne cijene čine trošarine i PDV, koji se znatno razlikuju među državama članicama.
Primjerice, u Finskoj dizel prije poreza stoji oko 1,48 eura po litri, a nakon poreza čak 2,50 eura. U Danskoj cijena raste s približno 1,43 na 2,50 eura, dok bi u Nizozemskoj dizel bez poreza iznosio oko 1,50 eura, a s porezima 2,49 eura.
Uz poreznu politiku, na cijenu utječu i rafinerijski kapaciteti, dostupnost uvoznih pravaca te troškovi transporta.
Europske vlade zato sada pokušavaju pronaći model kojim bi dio udara visokih cijena prebacile na energetske kompanije koje u razdobljima velikih poremećaja ostvaruju izvanredne profite.
Za sada, međutim, nema dogovora o jedinstvenom europskom porezu. Europska komisija navodi da porezna politika ostaje prvenstveno u nadležnosti država članica, ali je otvorena za daljnju raspravu.
