Josip Terzić iz Hrvatskog geološkog instituta, stručnjak za kršku hidrogeologiju, gostovao je u Novom danu na N1 televiziji kod Hanan Nanić, gdje je govorio o mogućem utjecaju ilegalnog otpada u Gospiću na podzemne vode, metodama kojima bi trebalo istražiti njegovo širenje te nužnosti što skorije sanacije.
USKOK je početkom rujna objavio nove rezultate vještačenja vezane uz ilegalno odloženi otpad u Varaždinu i Gospiću.
Na području bivše tvornice Mundus u Varaždinu utvrđeno je oko 1.352 tone heterogenog otpada, uz prisutnost mikroplastike, metala, bakterija i drugih mikroorganizama, dok su na pojedinim mjestima utvrđena i lokalna onečišćenja tla.
Istodobno, analiza podzemnih voda na području Gospića pokazala je prisutnost mikroplastike, pri čemu je njezina najveća koncentracija utvrđena na lokaciji ispod odlagališta.
‘Nismo sudjelovali ni u kakvim istraživanjima ilegalnog otpada u Gospiću’
Josip Terzić je na početku razgovora govorio o tome je li Hrvatski geološki institut, odnosno njegov Odsjek za hidrogeologiju, bio uključen u dosadašnja istraživanja ilegalnog otpada u Gospiću te jesu li ih kontaktirali Vlada, institucije ili Hrvatske vode.
“Nismo sudjelovali ni u kakvim istraživanjima ilegalnog otpada u Gospiću, zadnjih tjedana smo imali nekakve kontakte, niti je bilo nekih konkretnih ponuda. Održali smo par sastanaka i bilo je više medijskih istupa”, rekao je.
Na pitanje smatra li da je institucijama jasno koliko je njihova stručnost važna u ovom slučaju, Terzić je odgovorio da to pokušavaju naglasiti.
O nalazima vještačenja: Nije ništa iznenađujuće
Osvrnuo se i na najnovije nalaze vještačenja koje je objavio USKOK te na pitanje donose li oni nešto neočekivano u odnosu na ono što se ranije znalo.
“Nije ništa iznenađujuće, možete izbušiti bušotinu kraj ilegalnog ili legalnog odlagališta, bio krš ili ne, sigurno ćete naći sve to isto, ako ne i gore”, rekao je.
Govoreći o kršu kao posebnosti ovog područja, objasnio je što njegova obilježja znače kada je riječ o mogućem širenju onečišćenja u podzemne vode.
“Odlika krša je da se sve tvari koje dođu do krških vodonosnika relativno brzo ispiru. Ono da se može očekivati i druge ispraznice koje se vežu uz krš stoje u nekoj mjeri, ali generalno stručnjak može znati kako brzo i u kojem smjeru će se to onečišćenje kretati”, kaže.
“Najbolja metoda je trasiranje”
Terzić je objasnio i kako se može utvrditi kretanje onečišćenja kroz krški teren.
“Metode su trasiranje, ubacivanje boje u bušotine, u prirodne ponore ili bilo kakav prirodni objekt. Ukoliko nije prirodno uviranje, onda se to ubrza cisternama ili se iz hidranata ubaci više vode kako bismo na izvorima i pukotinama gledali gdje će se pojaviti i kojom brzinom i u kojoj koncentraciji”, naveo je Terzić.
Dodao je da trasiranje nije jedina metoda, ali da omogućuje vrlo pouzdano utvrđivanje kretanja vode.
Kao prvi korak naveo je izradu detaljne hidrogeološke karte. “Prva metoda koju treba napraviti je detaljna hidrogeološka karta koja ne postoji. A da biste planirali geofiziku, zatim bušenje i slično, morate imati kartu da biste znali gdje pozicionirati geofizička istraživanja, bušotinu i trasirati. Koliko ja vidim, ta detaljna karta nikad nije napravljena”, rekao je.
Objasnio je da takve karte izrađuju geolozi i hidrogeolozi. “Prije svega se radi geološka karta, druga hidrogeološka. To možemo raditi mi, mogu privatne tvrtke”, kaže Terzić.
‘Ne postoji hidrogeološka logika da bi vodovodna voda u Gospiću bila onečišćena’
Na pitanje je li dosadašnji broj uzorkovanja dovoljan da bi se moglo utvrditi dokle je onečišćenje stiglo i kolikih je razmjera, Terzić kaže da ono što je dosad vidio pokazuje da su pronađene određene tvari u bušotinama neposredno uz odlagalište.
“Iz svega što sam ja vidio može se iščitati da su u bušotinama koje se nalaze neposredno uz samo odlagalište pronađene neke tvari, nigdje drugdje nisu pronađene. Ne postoji opasnost da bi vodovodna voda u Gospiću bila onečišćena, ne postoji hidrogeološka logika. Čak ne bih ni istraživao tu mogućnost, ali zbog interesa javnosti to bi trebalo držati pod monitoringom, čisto da ljudi budu mirniji. Ali tu stvarno nema nikakve šanse da se to dogodi”, rekao je.
‘Ne bih pio vodu iz privatnog bunara u neposrednoj blizini odlagališta’
Govoreći o pozivu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo građanima koji imaju privatne bunare i izvore da pošalju uzorke vode, Terzić je upozorio da bi bio oprezan s vodom iz bunara u neposrednoj blizini odlagališta.
“To je druga stvar. Ja, primjerice, ne bih pio vodu iz privatnog bunara koji se nalazi 100 metara od odlagališta. Pogotovo dok ne znam kakva je”, naveo je.
Osvrnuo se i na rezultate mikrobioloških analiza privatnih bunara. “Jučer smo vidjeli vijest da su radili privatne bunare pa su dobili mikrobiološko onečišćenje. To je toliko smiješno objaviti, garantiram da ne postoji nijedan privatni bunar bez mikrobiološkog onečišćenja, pogotovo u krškim terenima. Mikrobiologija je u svim izvorima, samo što se u vodovodnim sustavima klorira”, rekao je.
‘Logično je pretpostaviti da će se onečišćenje kretati prema koritu Like’
Na pitanje koje bi vodotoke i izvorišta sada trebalo pratiti, Terzić je kao jedno od ključnih područja izdvojio rijeku Liku.
“Logično je pretpostaviti da će se onečišćenje kretati prema samom koritu rijeke Like. Vidjeti trasiranjima brzinu koliko od smetlišta dolazi do korita Like. I uzorkovanja bi trebalo raditi na samoj rijeci, kod mosta na Budačkoj cesti ili malo nizvodnije prema hidroelektrani”, objašnjava stručnjak.
Objasnio je da se voda odatle dalje kreće hidrotehničkim tunelima prema Senju te da postoje i pretpostavke o mogućem utjecaju na izvorište rijeke Gacke.
“Prirodnim putem postoje utemeljene pretpostavke da bi ta voda iz korita Like mogla utjecati na izvor rijeke Gacke, ali tu se te tvari ne bi mogle ni detektirati jer je to toliko razrjeđenje da mislim da ne postoje laboratorijski instrumenti koji bi tako nešto, tako sitne koncentracije nečega, mogli detektirati u vodama Gacke”, kaže.
“Nema velike zabrinutosti, treba držati pod kontrolom neko vrijeme zbog smirivanja ljudi”, dodao je.
‘Istraživanja traju mjesecima pa i godinu, ali to ne sprječava sanaciju otpada’
Terzić je objasnio kako bi izgledalo sustavno hidrogeološko istraživanje područja kada bi Hrvatski geološki institut i njegov odsjek dobili takav mandat.
“Po medijima vidim da se te bušotine nazivaju piezometrima, to nisu piezometri, već istražne bušotine koje mogu poslužiti za motrenje. Ja bih to drukčije koncipirao, ali ne bez detaljne karte i ciljanih geofizičkih istraživanja”, govori.
Problem predstavlja i činjenica da je područje oko odlagališta prekriveno kvartarnim naslagama.
“Jer je teren oko odlagališta i taj dio Gospića prekriven kvartarnim talozima, zemljom, tako da ima relativno manje izdanaka stijena koji su nama najbitniji zbog provođenja vode”, objasnio je.
Kartiranje bi, kaže, trebalo usmjeriti prema kanjonu Like, ali i prema Novčici. “Treba vidjeti imali što u koritu Novčice”, kaže.
Nakon toga trebalo bi pratiti protoke i provesti trasiranja podzemnih tokova. “Dalje bi se mjerili protoci na više mjesta, već se mjere na rijeci Lici, pa to progustiti kroz neko vrijeme i trasiranjima podzemnim tokovima dolazi li voda iz samog korita Like prema izvorištima Gacke. Ali ujedno i posebnim trasiranjem iz samog smetlišta koliko treba do korita Like i gdje će se pojaviti”, rekao je.
Na pitanje je li takvo istraživanje moguće provesti, odgovorio je potvrdno, ali je upozorio da ono zahtijeva vrijeme. “To se ne može napraviti za 10 dana. To su istraživanja koja traju mjesecima pa i godinu, ali to ni na koji način ne sprječava samu sanaciju otpada”, kaže.
‘Velika kiša će dodatno isprati tvari’
Prema njegovim riječima, sanacija treba početi što prije. “Sanacija je mogla početi prekjučer, a istraživanja mogu tek započeti. Već je nešto infiltrirano u podzemlje, dakle imamo neki signal. Što se prije sanira, manje tvari može doći u podzemlje”, objašnjava.
“Treba pokriti, to je dobra mjera koja će znatno smanjiti dalje onečišćenje tla”, dodao je. Govorio je i o utjecaju oborina na odlagalište.
“Velika kiša će dodatno isprati tvari iz samog tijela smetlišta. Ako je pokriveno, neće toliko isprati, ali to što ispiru kiše je sigurno preko 90 posto tog onečišćenja podzemnih voda”, rekao je.
O Varaždinu: To je totalno drugi okoliš
Osvrnuo se i na ilegalno odlagalište u Varaždinu, udaljeno oko 500 metara od rijeke Drave, te na upozorenja da bi veće poplave mogle predstavljati dodatni problem.
“To je totalno drugi okoliš, ja sam stručnjak za krš. Tu postoji jedna dobra stvar, a to je samopročišćenje u šljunčanim i pješčanim vodonosnicima, tu se filtrira voda. Opasnost je relativno manja, ali opet treba provoditi monitoring, treba vidjeti koliko je to blizu od vodocrpilišta, kakva je dinamika”, rekao je.
Za Varaždin bi se, kaže, mogli izraditi hidrogeološki modeli. “Tu bi se radili hidrogeološki modeli koji mogu predvidjeti koliko brzo će i u kojoj koncentraciji onečišćenje doći, a mogu se koristiti trasiranja kako bi se to dokazalo”, kazao je Terzić.
‘Mikroplastika uz smetlište je očekivana’
Na pitanje što znači pronalazak mikroplastike u najnovijem nalazu, Terzić kaže da ona uz odlagalište nije iznenađenje.
“Uz smetlište je očekivana mikroplastika. Imamo je i u svojim tijelima, od zraka kojeg udišemo, vode čak. Imali smo u institutu koji se bavio projektom mikroplastike u podzemnim vodama, desetak zemalja je bilo uključeno.
Ljudi mogu vidjeti da u cijeloj Europi ne postoje standardizirane metode uzorkovanja, to je zona koja se još istražuje. Ali u cijeloj Europi se radi da se to konačno istraži”, rekao je.
‘Zakonska regulativa u redu, samo provedba i kontrola je upitna’
Na kraju je govorio o tome što bi, iz perspektive struke, trebalo učiniti kako bi se u budućnosti spriječile slične situacije.
“Tu sad izlazimo iz moje struke, ali kao građanin mogu reći da treba sanirati ne samo Gospić nego i vjerojatno stotine razno raznih odlagališta, ne samo ilegalna, nego i ova legalna. Jer nemamo županijske centre za otpad. Mislim da je zakonska regulativa u redu, samo provedba i kontrola je upitna”, govori stručnjak.
Terzić je rekao i da je uočio smanjenje broja divljih odlagališta u odnosu na ranije razdoblje.
“Primijetio sam da je broj divljih deponija znatno manji, da se zamijeti. Prije 20-ak godina je toga bilo više, u krške jame su bacali otpad. Dogodio se klik u glavama ljudi. Mislim da je to krenulo od edukacije, treba nastaviti da se podiže svijest među mlađim generacijama jer će oni učiti i starije”, zaključio je., piše N1.
