Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić upozorio je da su aktualne sigurnosne i političke okolnosti u Europi i regiji možda čak opasnije nego tijekom 1990-ih. U razgovoru za N1 govorio je o odnosu Srbije prema ratnoj prošlosti, reakcijama nakon pokopa Ratka Mladića, stanju u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, ali i sve većoj krizi europske politike.
Avdagić smatra da događaji u Srbiji nakon Mladićeve smrti nisu iznenađenje za one koji godinama prate tamošnju političku scenu. Posebno ga, kaže, zabrinjava suzdržanost europskog političkog vrha i činjenica da je snažnija reakcija uslijedila tek nakon istupa hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Prema njegovoj ocjeni, problem je mnogo širi od samog odnosa Srbije prema Mladiću. Avdagić smatra da je Europa sve više napustila zajedničke vrijednosti te da se vanjska politika danas uglavnom svodi na pragmatizam i gospodarske interese.
Posebno se osvrnuo na način na koji je organiziran Mladićev pokop, ističući državni i vojni protokol te prisutnost patrijarha Porfirija. Upravo takve poruke i izostanak jasnije europske reakcije vidi kao znak ozbiljnog problema.
„Ja ne bih čak govorio na razini devedesetih. Mislim da je ovo možda i opasnija situacija nego što je bila devedesetih“, rekao je Avdagić za N1.
Razliku u odnosu na ratne 1990-e vidi ponajprije u današnjim međunarodnim okolnostima. Iako je Zapad i tada često reagirao sporo, Avdagić smatra da je postojala veća spremnost na obranu zajedničkih vrijednosti i političko djelovanje.
Danas se, upozorava, otvoreno postavljaju pitanja čak i o budućnosti NATO-a i sposobnosti Saveza da reagira u slučaju novih sigurnosnih kriza.
Zbog toga smatra da je Hrvatska na vrijeme počela jačati vlastite obrambene kapacitete. Ocijenio je da naoružavanje Hrvatske i ponovno uvođenje temeljnog vojnog osposobljavanja treba promatrati kao sredstvo odvraćanja od mogućih prijetnji.
Posebno zabrinut zbog BiH i Kosova
Avdagić pritom ne smatra da je Hrvatska trenutačno najizloženija neposrednoj sigurnosnoj prijetnji. Mnogo više ga zabrinjavaju Bosna i Hercegovina i Kosovo.
Prema njegovim riječima, upravo bi stanje u tim područjima moglo postati ozbiljan sigurnosni problem ako se političke i geopolitičke napetosti dodatno pogoršaju.
„Ne želimo govoriti o ratu, ali moramo govoriti o svakom mogućem načinu odvraćanja od rata ili bilo kakve agresije“, poručio je.
Upozorio i na Lavrovljevu poruku Srbiji
Avdagić je izdvojio i nedavnu izjavu ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, koja je, prema njegovoj ocjeni, prošla gotovo nezapaženo.
Lavrov je sugerirao da članstvo Srbije u Europskoj uniji uskoro možda više neće biti poželjno, što Avdagić vidi kao važan pokazatelj ruskog odnosa prema europskom putu Srbije.
Istodobno smatra da je jedan od razloga europske suzdržanosti prema Beogradu snažan gospodarski interes. Njemačka i Italija veliki su investitori u Srbiji, dok i Hrvatska ima značajne gospodarske veze, među ostalim preko Janafa i srpskog NIS-a.
Ipak, smatra da Hrvatska, zbog vlastitog iskustva iz Domovinskog rata, nije mogla prešutjeti događaje vezane uz Mladića.
„Srbija nije prošla otrežnjenje“
Govoreći o odnosu srbijanskog društva prema ratovima 1990-ih, Avdagić je ustvrdio da Srbija nije prošla potrebno društveno i političko „otrežnjenje“.
Prema njegovu mišljenju, dio srbijanske javnosti Mladića doživljava kao čovjeka koji je sudjelovao u stvaranju Republike Srpske, što povezuje sa suvremenom politikom takozvanog „srpskog sveta“.
Avdagić smatra da bi Europska unija zbog takvog odnosa prema ratnoj prošlosti trebala biti mnogo jasnija prema Srbiji.
„Takvu zemlju ne možemo imati niti kao kandidata, a kamoli kao članicu“, poručio je.
Avdagić: Stvari ne idu prema boljem
Širu sliku Avdagić povezuje s ratom u Ukrajini, krizama na Bliskom istoku i slabljenjem međunarodnog poretka.
Posebno ga zabrinjava mogućnost pada zapadne potpore Ukrajini, nakon čega bi, smatra, rat mogao ući u još brutalniju fazu.
Sve zajedno opisuje kao ozbiljan poziv Europi na buđenje.
„Stvari jednostavno ne idu ka boljemu“, zaključio je.
Avdagić se osvrnuo i na rast AfD-a u Njemačkoj. Smatra da dio odgovornosti za njihov rast snose i tradicionalne stranke koje biračima nude prvenstveno politiku protivljenja AfD-u, dok vlastiti politički programi ostaju nedovoljno prepoznatljivi.
Poseban problem vidi i u ilegalnim migracijama, za koje smatra da ih europske vlasti više ne mogu ignorirati, ali ih moraju rješavati uz poštivanje ljudskih prava.
Unatoč kritici današnjeg stanja Europske unije, Avdagić smatra da europski projekt treba očuvati. Slobodu putovanja, trgovine i desetljeća mira vidi kao njegova najvažnija postignuća, dok najveći problem vidi u tome što europske institucije sve teže pokazuju spremnost braniti vrijednosti na kojima je Unija izgrađena.
