Situacija s virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj zasad nije neuobičajena i nema razloga za uzbunu, no još je prerano zaključiti kako će se broj zaraženih razvijati tijekom sljedećih tjedana. Poručila je to ravnateljica Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ Alemka Markotić gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.
Podsjetila je na 2018. godinu, kada je Hrvatska imala najizraženiju epidemijsku godinu i četiri smrtna slučaja.
– Trenutačno imamo manji broj detektiranih, sigurno ih ima i više, ali bez simptoma, i za sada nema razloga ni za kakvu uzbunu – rekla je Markotić, naglašavajući važnost preventivnih mjera.
Teški oblik razvije oko jedan posto zaraženih
Prema njezinim riječima, oko jedan posto svih zaraženih razvije težak oblik bolesti, dok smrtnost među tim pacijentima može iznositi između 10 i 20 posto.
Markotić upozorava da je još prerano isključiti mogućnost većeg širenja.
– Još uvijek je to početak porasta broja slučajeva, tako da ne možemo sa sigurnošću reći hoće li biti epidemija i koja će biti njezina razina – kazala je.
Broj oboljelih raste i u drugim europskim državama. Prema podacima koje je iznijela, Italija ima više od 400 slučajeva, dok je u Španjolskoj broj zaraženih u nekoliko tjedana premašio stotinu.
Ovo su simptomi zbog kojih treba odmah liječniku
Početni simptomi mogu nalikovati blažoj gripi – glavobolja, povišena temperatura, bolovi u mišićima i zglobovima, povraćanje, proljev i osip.
Markotić je posebno izdvojila znakove kod kojih treba odmah potražiti liječničku pomoć.
– Ako se pojave vrlo visoka temperatura, jaka glavobolja, ukočenost vrata, učestalo povraćanje, motorički ispadi ili grčevi, treba odmah potražiti liječničku pomoć i otići u bolnicu – upozorila je.
Za virus Zapadnog Nila nema specifičnog lijeka ni cjepiva. Liječenje je simptomatsko, a najteži pacijenti mogu zahtijevati respirator ili ECMO.
Virus se među ljudima u pravilu ne prenosi izravno. Glavni prirodni rezervoar su ptice, dok virus na ljude prenose zaraženi komarci.
