Virus Zapadnog Nila potvrđen je i u Hrvatskoj. Tijekom srpnja i kolovoza zabilježena su tri slučaja zaraze, potvrdili su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za DNEVNIK.hr.
Oboljeli su evidentirani na području istočne, središnje i sjeverozapadne Hrvatske. Iz HZJZ-a zasad nisu iznijeli više pojedinosti o zaraženim osobama.
Potvrda slučajeva u Hrvatskoj dolazi u trenutku kada se virus bilježi i u drugim zemljama regije, a u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj zabilježeni su i smrtni slučajevi.
U Srbiji 11 slučajeva, većina s teškim oblikom bolesti
Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan Jovanović Batut” objavio je da je od početka srpnja u toj zemlji registrirano 11 slučajeva oboljenja.
Posebno zabrinjava podatak da je kod deset oboljelih zabilježen neuroinvazivni, odnosno teški oblik bolesti. Prosječna dob pacijenata iznosi 66,2 godine.
Još ozbiljnija situacija zabilježena je u Sjevernoj Makedoniji, gdje su potvrđena najmanje 43 slučaja zaraze, a većina ih je evidentirana tijekom posljednja tri tjedna.
Prema objavljenim podacima, petero ljudi preminulo je od posljedica zaraze.
“Gotovo svaki dan netko bude hospitaliziran, a broj pacijenata na Klinici je oko 20”, izjavio je ravnatelj Klinike za infektivne bolesti Fadil Cana.
Početkom kolovoza epidemija je proglašena u nekoliko općina Skoplja i okolnim područjima.
U Grčkoj je, prema navedenim podacima, od početka godine od posljedica zaraze preminulo 13 osoba.
Virus prenose komarci
Bolest Zapadnog Nila uzrokuje istoimeni virus koji se u prirodi održava između ptica i komaraca.
Ptice su njegovi glavni domaćini i rezervoari. Komarac se može zaraziti hraneći se krvlju zaražene ptice, a potom virus ubodom prenijeti na čovjeka ili druge sisavce.
Najčešći prijenosnici su komarci roda Culex, osobito vrsta Culex pipiens.
Pojava bolesti povezana je s prisutnošću zaraženih ptica te brojnošću i aktivnošću komaraca, zbog čega se slučajevi najčešće pojavljuju tijekom ljeta i početkom jeseni.
Većina zaraženih neće ni znati da ima virus
Kod velike većine ljudi zaraza neće izazvati nikakve zdravstvene probleme. Prema podacima HZJZ-a, između 70 i 80 posto zaraženih nema simptome.
Ako se simptomi pojave, najčešće se razvijaju između dva i šest dana nakon uboda zaraženog komarca, iako razdoblje inkubacije može trajati od dva do 14 dana.
Kod približno 20 do 30 posto zaraženih može se razviti blaži oblik bolesti, poznat kao groznica Zapadnog Nila.
Simptomi mogu uključivati povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, probavne smetnje i osip.
Kod manje od jedan posto zaraženih bolest može poprimiti znatno ozbiljniji oblik. Mogu se razviti meningitis, encefalitis te, vrlo rijetko, akutna mlohava klijenut.
Većem riziku od razvoja teškog oblika bolesti izložene su starije osobe i osobe koje već imaju kronične bolesti.
Specifičnog liječenja nema, a oboljeli se liječe simptomatski. Većina pacijenata oporavlja se bez trajnih posljedica.
