Saborski zastupnik Josip Dabro uoči 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja predstavio je niz prijedloga za izmjene načina na koji se u Hrvatskoj obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
U priopćenju podsjeća da je 4. kolovoza 1995. godine u pet sati ujutro započela operacija Oluja, koju opisuje kao jednu od najvažnijih oslobodilačkih akcija u novijoj hrvatskoj povijesti. Pozvao je građane da odaju počast hrvatskim braniteljima, žrtvama i pobjednicima Domovinskog rata.
Među njegovim prijedlozima nalazi se da se u službenom obilježavanju naglasak stavi na naziv “Dan hrvatske pobjede”, koji bi, prema njegovu mišljenju, trebao postati središnji slogan državne proslave. Također predlaže da se obilježavanje službeno proširi na dva dana, 4. i 5. kolovoza, a po potrebi i odgovarajućim izmjenama zakona.
Dabro predlaže i da se 8. kolovoza proglasi Spomendanom Hrvatskog vijeća obrane (HVO), podsjećajući da je toga dana 1995. godine predajom kordunskog korpusa srpske vojske hrvatskim snagama praktično završen vojni dio operacije Oluja. Smatra da bi se time dodatno naglasilo zajedništvo hrvatskih snaga iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine tijekom Domovinskog rata.
Jedan od njegovih prijedloga odnosi se i na organizaciju državne proslave. Smatra da bi službeni organizatori trebali biti Hrvatski sabor, predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, umjesto da organizaciju vode pojedina ministarstva. Prema njegovu prijedlogu, koordinacijsko tijelo i dalje bi obavljalo operativni dio organizacije, ali bi najviše državne institucije bile formalni nositelji obilježavanja.
Dabro također drži da bi takav model organizacije povećao međunarodni značaj obilježavanja te očekuje da bi u tom slučaju na proslavi redovito sudjelovali i veleposlanici stranih država akreditirani u Hrvatskoj.
U priopćenju predlaže i izgradnju Hrvatskog slavoluka pobjede u Zagrebu. Prema njegovoj zamisli, spomenik bi bio podignut na jednom od glavnih ulaza u glavni grad te bi trajno podsjećao na pobjedu u Domovinskom ratu, ulogu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana te doprinos hrvatskih branitelja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Na kraju priopćenja Dabro ističe da prijedloge iznosi kao osobni doprinos raspravi o načinu obilježavanja pobjede u Domovinskom ratu te poziva građane i stručnu javnost da se uključe u raspravu kako bi se prijedlozi dodatno razradili. Navodi i kako smatra da je važno jasno razlikovati ulogu vojnika, ratnika i ostalih sudionika Domovinskog rata te im, kako kaže, dati primjereno mjesto u nacionalnom sjećanju.
