Masovni dolazak migranata u španjolske enklave Ceutu i Melillu izazvao je zabrinutost diljem Europske unije. Nakon što je iz Maroka u kratkom razdoblju ušlo oko 60.000 migranata, pojedine države članice, među kojima su Italija i Finska, zatražile su razmatranje suspenzije Španjolske iz schengenskog prostora, piše Jutarnji list.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović smatra da aktualna kriza neće imati izravnog utjecaja na Hrvatsku jer se ne radi o migrantskoj ruti koja vodi prema našoj zemlji.
Ipak, upozorava da bi razvoj događaja mogao imati posljedice za ostatak Europe, osobito kada je riječ o unutarnjim graničnim kontrolama.
“Moguće je da su Španjolci podcijenili situaciju, iako su sličan val od oko 10.000 ilegalnih ulazaka imali još 2021. godine. Ovoj je krizi vjerojatno pridonijela i odluka o reguliranju boravka za oko 500.000 ljudi u Španjolskoj. Zemlje koje bi mogle postati krajnje odredište migranata reagirale su vrlo oštro zbog straha od otvaranja nove migrantske rute”, rekao je Božinović za Jutarnji list.
Naglasio je kako Hrvatska kontinuirano nadzire svoje vanjske granice te da hrvatska policija djeluje preventivno, prateći migrantske tokove i izvan državnog teritorija.
Govoreći o uzrocima krize, Božinović smatra da se ovakav razvoj događaja teško mogao dogoditi bez određene uloge Maroka.
“Europska unija i Španjolska trebaju intenzivirati suradnju s Marokom kako bi se migranti vratili. Hrvatska ima sporazume o readmisiji i koristi mehanizme dobrovoljnog i prisilnog povratka, no nisam siguran kakav je status takvih sporazuma između Španjolske i Maroka”, rekao je.
Podsjetio je i da je Hrvatska bila među državama koje su zagovarale širenje djelovanja Frontexa na zemlje zapadnog Balkana, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, dok europska granična agencija, kako tvrdi, nije bila raspoređena na španjolskoj granici u trenutku izbijanja krize.
“Sigurnost granice ne dokazuje se priopćenjima nego rezultatima. Hrvatska je na svojim granicama prisutna 24 sata dnevno i upravo zato imamo stabilnu situaciju”, poručio je Božinović.
Drugačiji pogled na migrantsku krizu iznijela je saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević. Ona smatra da migracije predstavljaju zajednički europski izazov koji nijedna država članica ne može rješavati samostalno.
Istaknula je kako pozivi na isključivanje Španjolske iz Schengena nisu rješenje te upozorila da se sloboda kretanja unutar Europske unije može očuvati jedino jačanjem zaštite vanjskih granica, učinkovitijim azilnim postupcima i ravnomjernijom raspodjelom odgovornosti među državama članicama.
“Europa mora istodobno štititi svoje granice i poštovati ljudska prava. Odgovor nije vraćanje unutarnjih granica, nego snažnija zajednička europska migracijska politika”, poručila je.
Sličan stav o potrebi očuvanja Schengena ima i zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier, no odgovornost za aktualnu krizu vidi u politici španjolske socijalističke vlade.
Prema njegovim riječima, odluke vlade premijera Pedra Sáncheza stvorile su dojam da je Španjolska otvorena za ilegalne migracije, što je, smatra, potaknulo novi migrantski val.
“Azil treba pružiti onima koji doista bježe od rata i progona, ali nitko nema pravo ilegalno prelaziti granicu. Schengen moramo sačuvati, a to je moguće samo ako učinkovito štitimo vanjske granice Europske unije”, rekao je Stier.
Dodao je kako hrvatska policija svojim radom pokazuje da je moguće istodobno štititi državnu granicu, sigurnost građana i schengenski prostor.
