Premijer Andrej Plenković u intervjuu za Federalnu televiziju govorio je o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, novom sporazumu o graničnim prijelazima, položaju Hrvata u BiH, izmjenama Izbornog zakona, mogućnosti uspostave trećeg entiteta te europskom putu Bosne i Hercegovine.
Govoreći o sporazumu koji su potpisale Hrvatska i Bosna i Hercegovina, Plenković je istaknuo kako će on značajno olakšati promet ljudi i roba između dviju država.
„To je u biti ogroman iskorak. Zamolio sam ministre vanjskih poslova, unutarnjih poslova, financija i carinsku službu da napravimo sve kako bi što više graničnih prijelaza bilo na što višoj razini i da maksimalno olakšamo promet ljudi i roba između Hrvatske i Bosne i Hercegovine“, kazao je Plenković.
Podsjetio je kako dvije države ostvaruju trgovinsku razmjenu vrijednu oko četiri milijarde eura te naglasio da su jedna drugoj među najvažnijim gospodarskim partnerima.
„Dosad su praktički samo dva prijelaza bila najviše kategorije, a sada ćemo ih imati pet. Time omogućujemo sve fitosanitarne službe, odnosno i uvoz i izvoz biljaka i životinja, kao i normalan promet ljudi i roba. Na taj način ćemo dodatno dinamizirati gospodarsku razmjenu“, rekao je.
Osvrnuo se i na problem graničnog prijelaza kod Gradiške, poručivši da više nema prepreka za njegovo puno funkcioniranje.
„Vrlo jasno smo danas razjasnili da, što se tiče Hrvatske, nema nikakvih pravnih problema i da će taj novi prijelaz normalno funkcionirati. Ako se nešto napravi, onda to treba biti na korist ljudi“, poručio je.
Izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH ostaje otvoreno pitanje
Plenković smatra kako je najveće otvoreno političko pitanje između dviju država način izbora člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.
„Hrvatska ima obvezu brinuti o položaju Hrvata izvan Hrvatske, a posebno o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u Bosni i Hercegovini. Mi smo danas, više od trideset godina nakon Daytona, nezadovoljni jednom anomalijom, a to je izbor člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda“, rekao je.
Podsjetio je kako je do 2006. godine svaki konstitutivni narod birao svog predstavnika.
„Od 2006. nadalje imamo situaciju da je tada SDP iskoristio mogućnost da kandidira Hrvata, gospodina Komšića, koji zahvaljujući glasovima mnogo šireg biračkog tijela od hrvatskog već četiri puta dobiva povjerenje. Zbog toga Hrvati nemaju dojam da su legitimno predstavljeni u najvišem tijelu države“, ocijenio je.
Prema njegovim riječima, problem je odavno prepoznat, ali za njegovo rješavanje nije bilo dovoljno političke volje.
„Glavni akteri, osobito dio bošnjačkih političkih stranaka, nisu izrazili spremnost da se postigne dogovor kojim bi se Hrvatima osigurao izborni model koji bi garantirao izbor legitimnog predstavnika. Mislim da su opcije koje su bile na stolu prije četiri godine to vrlo lako mogle riješiti“, kazao je.
Dodao je kako bi izmjene Izbornog zakona doprinijele većem povjerenju među narodima.
„Ovo što se događa danas nije zapisano u Daytonu niti je u duhu Daytona. A taj duh Daytona može se pretvoriti u današnje važeće slovo ako promijenimo izborni zakon. To je najjednostavnije rješenje.“
Treći entitet nije realan bez političkog dogovora
Na pitanje o mogućnosti uspostave trećeg entiteta, Plenković je istaknuo da su za bilo kakve ozbiljnije ustavne promjene potrebni unutarnji politički dogovor i široki konsenzus u Bosni i Hercegovini.
„Da bi se bilo što u smislu ustavne arhitekture Bosne i Hercegovine promijenilo, potreban je konsenzus političkih stranaka i institucija u Bosni i Hercegovini. Ja iskreno ne vidim kako bi se to moglo dogoditi iznutra. U ovom trenutku ne vidim tu političku snagu“, rekao je.
Ipak, smatra da postoje dva moguća puta.
„Jedan je da se stvori konsenzus i kaže: možda ovo kako je sada nije najbolje, hajde da ustavnu arhitekturu učinimo pravednijom, funkcionalnijom i boljom. Ali pitanje je hoće li danas itko pristati da se mijenja ono što je dogovoreno prije 31 godinu u Daytonu.“
Kao izgledniju opciju vidi ograničene izmjene Izbornog zakona i Ustava.
„Druga opcija je da se pronađu načini kako da se kroz izborni zakon i male izmjene Ustava postigne model u kojem će svi biti zastupljeni onako kako je prvobitna ideja i bila.“
„Da se ovo događa Bošnjacima, i mi bismo bili protiv toga“
U jednom od najupečatljivijih dijelova razgovora Plenković je pokušao objasniti hrvatsku poziciju kroz hipotetski primjer.
„Zamislimo da ovdje Hrvati nisu treći konstitutivni narod nego Nijemci, Francuzi, Talijani ili Mađari i da imaju ovakvu situaciju. Pa svi bi bili angažirani da se to promijeni. Ili zamislimo obrnutu situaciju, da se ovo što se događa Hrvatima događa Bošnjacima, pa da im većinski Hrvati biraju člana Predsjedništva. Mi bismo bili protiv toga“, poručio je.
Smatra kako bi upravo rješavanje tog pitanja značajno smanjilo političke napetosti u zemlji.
„Povjerenje se može graditi prilično jednostavnim pristankom na novu izbornu arhitekturu. Tada bi se mnoge tenzije stavile sa strane, povećalo bi se povjerenje, a zemlja bi brže išla prema Europskoj uniji. Hrvatska je najdobronamjernije uzela BiH pod ruku i vodi je prema Bruxellesu.“
Hrvatska među najvećim zagovornicima europskog puta BiH
Plenković je naglasio kako Hrvatska ostaje jedan od najaktivnijih zagovornika europske integracije Bosne i Hercegovine.
„Vjerujte mi, nema nikoga tko se više zalaže za Bosnu i Hercegovinu od Hrvatske na svim forumima Europske unije. Takvog odvjetnika Bosna i Hercegovina nije imala, niti će ga imati, jer to radimo iskreno i sa željom da unaprijedimo gospodarski i socijalni standard ljudi te integriramo BiH u Europsku uniju“, rekao je.
Podsjetio je i na diplomatske aktivnosti koje su prethodile otvaranju pristupnih pregovora.
„Kada je Nizozemska blokirala odluku o otvaranju pregovora, razgovarao sam s Markom Rutteom i Ursulom von der Leyen i zajedno smo došli u Sarajevo. Nakon toga je Nizozemska promijenila stav i donesena je odluka da se pregovori otvore. To nije bio jednostavan politički napor.“
Više kandidata moglo bi raspršiti hrvatske glasove
Komentirajući predstojeće izbore i moguće kandidate za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Plenković je upozorio kako bi veći broj kandidata mogao dovesti do rasipanja glasova.
„Na prošlim izborima Borjana Krišto bila je jedini kandidat. Hrvati su tada odustali od pluralizma i svi su je podržali. Dobila je 183.000 glasova i nije bilo dovoljno. Sada treba vidjeti koliko će se tu glasovi statistički gledano rasipati i koliko će glasova biti dovoljno. To je nešto na čemu treba raditi u ovoj izbornoj kampanji“, kazao je.
Na kraju je izrazio potporu kandidatkinji HDZ-a BiH.
„Moj je dojam da gospođa Filipović, koja predstavlja novu generaciju HDZ-ovih političarki, ima najveće šanse. Nadam se da će dobiti potporu i da će u budućnosti biti jedna od troje članova Predsjedništva BiH“, rekao je.
O ulozi budućeg visokog predstavnika
Govoreći o budućem visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH, Plenković je poručio kako bi njegova uloga trebala biti manje intervencionistička nego dosad.
„Tko god bude izabran, mora biti konstruktivan. Ne treba koristiti previše bonske ovlasti, to je ono što više nitko ne želi. Zemlja nakon 31 godine treba stati sama na svoje noge“, rekao je.
Zaključno je naglasio kako je ključ stabilnosti Bosne i Hercegovine puna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda.
„Da bi Bosna i Hercegovina stala sama na svoje noge, moraju svi biti ravnopravni u njoj. Ne možemo biti na svojim nogama, a da su nekome noge malo više nabildane, a nekome preslabe. To nije pošteno“, zaključio je Plenković.
