Protekli vikend na hrvatskim cestama obilježile su prve veće prometne gužve, ali i prometne nesreće u kojima je smrtno stradalo čak deset ljudi. Posebno je teška bila nesreća u blizini Virovitice, u kojoj su poginule četiri osobe.
Prometni stručnjak Željko Marušić tvrdi da se sigurnost na cestama mora promatrati kao rezultat sustavnog funkcioniranja cijelog nadzorno-preventivnog i represivnog okvira.
“Ovakvi tragični događaji nisu statistička iznimka, nego posljedica dugotrajnog strukturnog deficita: nedovoljno razvijenog sustava preventivne kontrole, neujednačene provedbe propisa i preniske percepcije rizika u prometu. U takvim uvjetima prometni sustav gubi odvraćajući učinak pa rizično ponašanje postaje kalkulirani izbor, a ne iznimka”, piše Marušić za Autoportal.
“Nadzor nije kontinuiran i sveobuhvatan”
Dodaje da temeljni problem sigurnosti na cestama nije visina kazni, već njihova izvjesnost, odnosno neizbježnost.
“Vozači jasno percipiraju da nadzor nije kontinuiran i sveobuhvatan, da značajan dio prekršaja ostaje neotkriven, da sankcija često nije ni brza ni sigurna. U takvom sustavu razvija se obrazac racionalnog rizičnog ponašanja, u kojem se kršenje propisa doživljava kao prihvatljiv rizik. Najčešći oblici takvog ponašanja uključuju prekoračenje brzine, agresivno i nepropisno pretjecanje, neodržavanje sigurnosnog razmaka, ignoriranje prometnih pravila i signalizacije”, navodi Marušić.
Kako su tijekom vikenda stradala čak četiri motociklista, upozorio je da oni predstavljaju skupinu sudionika u prometu kojoj prijeti izrazito visok rizik od pogibije u odnosu na njihov udio u prometu.
“Uočavaju se ponavljajući obrasci rizičnog ponašanja, poput vožnje znatno iznad dopuštenih brzina, rizičnog pretjecanja u nepovoljnim uvjetima, nedovoljnog korištenja zaštitne opreme te manipulacije ili prikrivanja registarskih pločica. Posebno je problematična praksa skidanja ili skrivanja registarskih pločica, što upućuje na svjesnu namjeru izbjegavanja identifikacije i sustava sankcioniranja”, navodi Marušić.
“Potrebno je promijeniti ponašanje vozača”
Nesreća kod Virovitice primjer je problema neujednačene pokrivenosti cesta sustavima nadzora, a Marušić smatra da takve ceste postaju “zone smanjene izvjesnosti kazne”, u kojima se povećava rizično ponašanje upravo zato što vozači znaju da vrlo vjerojatno neće biti kažnjeni. S druge strane, naveo je dionicu Jadranske magistrale od Splita do Omiša kao pozitivan primjer u praksi.
“Ta je dionica godinama bila poznata kao ‘cesta smrti’, s izrazito visokim brojem teških prometnih nesreća, osobito u turističkoj sezoni. Nakon uvođenja sustava nadzora, koji uključuje oko deset stacionarnih kamera za kontrolu brzine, postala je jedna od najsigurnijih jer je došlo do znatnog smanjenja vršnih brzina, bez utjecaja na protočnost, drastičnog pada broja teških prometnih nesreća, promjene ponašanja vozača već u kratkom vremenskom razdoblju i stabilizacije sigurnosnih pokazatelja u uvjetima pojačanog prometa. Zaključak je jednoznačan: nije se promijenila cesta, nego ponašanje vozača pod utjecajem povećane izvjesnosti sankcioniranja”, smatra Marušić.
Predlaže konkretne korake
Stoga je predložio pet hitnih strukturnih mjera za smanjenje broja teških prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama.
“Prvo, radikalno povećanje izvjesnosti nadzora. Uvođenje široko rasprostranjenog sustava stacionarnih radara i mjerenja prosječne brzine na državnim i regionalnim cestama, uz potpunu digitalizaciju i automatizaciju obrade prekršaja u realnom vremenu”, navodi Marušić.
Druga mjera jest pooštrenje sankcija za manipulaciju registarskim pločicama motocikala, uz najmanje tisuću eura novčane kazne ili oduzimanje motocikla u težim slučajevima. Treća je mjera dosljedno kažnjavanje obijesne vožnje.
Četvrta mjera jest nacionalna implementacija “Modela sigurnosti dionice D8 Split – Omiš”. “Identifikacija i sustavno pokrivanje opasnih dionica te rizičnih prometnih koridora 24/7 kombinacijom tehnologije, analitike i operativnog policijskog nadzora”, navodi prometni stručnjak, a kao posljednju mjeru ističe poseban nadzorni režim za motocikliste i druge rizične skupine.
“Pojačan tehnički nadzor, ciljani sezonski nadzor te nulta tolerancija na ekstremne prekršaje poput prekomjerne brzine, rizičnog pretjecanja i manipulacije registarskim oznakama. Tragičnih deset poginulih u 48 sati nije izolirani incident, nego snažan indikator strukturnog kolapsa sigurnosti cestovnog prometa u Hrvatskoj”, zaključio je Marušić., prenosi N1.
