Hrvatske ceste pod sve su većim nadzorom. Mreža kućišta za fiksne kamere za mjerenje brzine nastavlja se širiti, a prema najnovijim podacima na prometnicama diljem zemlje trenutno se nalazi čak 798 lokacija predviđenih za nadzor brzine. U usporedbi s prošlom godinom riječ je o povećanju od više od 130 novih pozicija.
Najveći rast zabilježen je na području Zagreba i Zagrebačke županije. Policijska uprava zagrebačka u posljednjih je godinu dana dobila više od 40 novih lokacija te sada raspolaže s ukupno 86 kućišta za kamere. Ipak, po ukupnom broju i dalje prednjači Policijska uprava splitsko-dalmatinska sa 95 lokacija., piše tportal
Među policijskim upravama posebno se ističe i Međimurska županija koja sa 62 lokacije ima jednu od najgušćih mreža nadzora brzine u Hrvatskoj. Stručnjaci ističu kako broj kamera ne ovisi isključivo o veličini područja ili broju stanovnika, već prvenstveno o procjenama prometne sigurnosti i učestalosti prometnih nesreća.
Važno je naglasiti da svako kućište ne sadrži aktivnu kameru. Ministarstvo unutarnjih poslova koristi sustav rotacije uređaja pa se kamere premještaju između različitih lokacija. Tako vozači nikada ne mogu biti sigurni nalazi li se u određenom kućištu aktivni uređaj za nadzor.
Današnje kamere znatno su naprednije od starijih generacija. Mogu pratiti više prometnih traka istovremeno, evidentirati veći broj vozila u jednom trenutku te raditi neovisno o vremenskim uvjetima i dobu dana.
Trend širenja nadzora više nije vezan samo uz gradska područja. Kamere se sve češće postavljaju na obilaznicama, brzim cestama, pojedinim dionicama autocesta te na otocima, čime se mreža nadzora postupno širi na gotovo sve vrste prometnica.
Kazne za prekoračenje brzine ostaju visoke. U naselju se za manje prekoračenje brzine plaća 30 eura, dok najteži prekršaji mogu rezultirati novčanom kaznom većom od 2600 eura. Uz novčane sankcije vozačima prijete negativni prekršajni bodovi, oduzimanje vozačke dozvole, pa čak i zatvorske kazne u najtežim slučajevima.
Podaci za prva četiri mjeseca ove godine pokazuju da je broj poginulih na hrvatskim cestama smanjen za 27 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako je teško precizno izmjeriti utjecaj kamera na taj rezultat, nadzor brzine ostaje jedan od ključnih alata u nastojanjima da se poveća sigurnost prometa.
