Premijer Andrej Plenković u četvrtak je kazao kako je Vladin paket antiinflacijskih mjera važan u zaštiti građana od prelijevanja rasta cijena energenata na ostale cijene, kao i da se osigura pravednija raspodjela tereta.
U uvodu na sjednici Vlade Plenković je kazao da je cilj paketa mjera zadržavanje potpore građanima i gospodarstvu, kada je riječ o cijenama energenata, prije svega struje, plina, naftnih derivata, sniženih stopa PDV-a i paketa pomoći koje je Vlada do sada usvajala.
Sve dosadašnje mjere “pomogle su da Hrvatska očuva socijalnu koheziju i da prođemo svi zajedno kroz ove različite krize i njihove posljedice”, kazao je premijer, napominjući kako misli na rusku agresiju na Ukrajinu, trenutni rat na Bliskom istoku, rast cijene energenata i sve ono što je uzrokovalo inflacijske pritiske.
Mjere koje će Vlada usvojiti, kako je rekao, odnose se na proračunsku disciplinu, usporavanje rasta državne potrošnje i zadržavanje proračunskih prava do 1. kvartala 2027. godine.
Mjere sadrže i moratorij na sve administrativne cijene koje određuju tijela državne uprave i poduzeća u većinskom državnom vlasništvu u ovoj godini te mjere u poreznom sustavu koje idu prije svega za uvođenjem poreza na prekomjerne profitne marže bruto dobiti, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu te ukidanja poreza na dohodak na mirovine.
“Mjere su važne u zaštiti hrvatskih građana od prelijevanja energetske krize na ostale cijene, da se osigura pravednija raspodjela tereta i da se pomogne politika priuštivog stanovanja te napravi kvalitetna ravnoteža između rasta i društvene kohezije”, zaključio je Plenković.
Ministar financija Tomislav Ćorić predstavio je sadržaj novog paketa antiinflacijskih mjera.
“RH je u proteklim godinama doživjela iznadprosječan rast BDP-a koji uzrokuje zagrijanost ekonomije i smanjuje otpornost na cjenovne šokove. U projekcijama za ovu i sljedeću godinu hrvatsko će gospodarstvo rasti više od prosjeka EU
Unatoč nešto višim stopama inflacije, Hrvatska je u razdoblju od 2016. do 2026. postigla vrlo dobar makroekonomski rezultat po svim pokazatelja.
Vlada je učinila interne preraspodjele, dodatno smo preraspodijelili na čitavom nizu stavki i prebacivanjem financiranja na EU izvore smo uštedjeli 1,3 milijarde eura, odnosno 1,4 posto BDP-a. Naša proračunska disciplina poziva na solidarnost svih ostalih izvora.
Imat ćemo na umu u narednom razdoblju je činjenica da značajan doprinos u borni protiv inflacije može biti i zamrzavanje reguliranih cijena.”, nastavlja Ćorić.
Izmjene poreza
Porezne mjere se prije svega odnose na uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže i bruto dobit, izmjene u paušalnom oporezivanju obrtnika, izmjene u paušalnom oporezivanju u turizmu te ukidanje poreza na dohodak na mirovine. Ukidanje poreza na mirovine kao mjera pomoći građanima u zlatnoj dobi.”
Suzbijanje neprijavljenog rada
U saborsku će proceduru Vlada uputiti novi Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se povećavaju novčane za neprijavljeni rad.
Zakon se usklađuje s novim Zakonom o strancima, štiti poslodavce u slučaju administrativnih kašnjenja kod produženja radnih dozvola, a skraćuje se i razdoblje javne objave na tzv. “crnoj listi” sa šest na jednu godinu.
Ujedno se ukida i “bijela lista” poslodavaca koji nisu počinili prekršaj u prijavljivanju rada, uvode novosti kod prijava na mirovinsko osiguranje te proširuje sustav JEER (Jedinstvena elektronička evidencija rada) i na druge djelatnosti osim digitalnih platformi.
Na dnevnom redu je i izvješće o obrani za 2025. godinu, ali i nekoliko važnih odluka, među kojima one o davanju suglasnosti KBC-u Osijek za stjecanje nekretnina u svrhu izgradnje novog Kliničkog bolničkog centra te o pokretanju pregovora o kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike., piše N1.
