Treći dan zaredom neidentificirani dron ušao je u zračni prostor Latvije, dok glavni tajnik NATO-a Mark Rutte poručuje da je Savez spreman odgovoriti na svaku prijetnju.
U isto vrijeme u Bjelorusiji je završena velika zajednička rusko-bjeloruska nuklearna vježba, jedna od najvećih posljednjih godina, u kojoj je sudjelovalo oko 64 tisuće ljudi. Tijekom manevara dopremljeno je nuklearno streljivo, a testirani su hipersonični i balistički projektili., piše jutarnji
Bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u razgovoru za RTL Danas upozorila je da je najveća opasnost moguća eskalacija sukoba koja bi mogla izmaknuti kontroli.
“Sve ove godine najviše se bojim eskalacije koja bi izašla izvan svih razmjera. U tome ne mora biti čak ni namjerne odluke. Može se dogoditi kriva prosudba ili da netko krivo razumije naređenje. Dovoljno je da se negdje ispali određeni projektil, sruši civilni ili vojni zrakoplov, pa da dođe do eskalacije koja bi nepovratno vodila u širi rat. Mislim da bi bilo iznimno odgovorno razgovarati o svemu tome”, rekla je.
Posebno zabrinjavajućima smatra ruske prijetnje usmjerene prema baltičkom području.
“Nikako mi se ne sviđaju prijetnje Rusije da će krenuti u vojne akcije u baltičkom području. To je vrlo osjetljivo područje zato što se nalazi između Kalinjingrada i same Rusije i nije ga lako braniti. Međutim, to je područje NATO saveza i Europske unije, svakako spada pod članak 5. NATO saveza, što znači da bi Rusija neprijateljskim činom izazvala reakciju cijelog NATO saveza”, upozorila je Grabar-Kitarović.
Govoreći o globalnim sigurnosnim prijetnjama, istaknula je kako svijet ulazi u razdoblje sve ozbiljnijih i međusobno povezanih kriza.
“Ne samo između NATO saveza i Rusije, nego općenito. Toliko smo se već navikli na eskalacije u Ukrajini, ali i drugdje u svijetu, da više ni ne primjećujemo kako se jedna eskalacija nadovezuje na drugu i kako se jedno područje povezuje s drugim. Nije riječ samo o ratu u Ukrajini, nego i o Bliskom istoku i ranijem uključivanju različitih aktera na jednoj i drugoj strani”, rekla je.
Dodala je kako dodatnu ulogu u kompliciranju odnosa ima Iran, koji aktivno podupire Rusiju.
“Kao što znamo, Iran podržava Rusiju i vrlo aktivno joj dostavlja vojnu opremu. Stvari su se definitivno zakomplicirale i treba postupati vrlo razumno i vrlo oprezno kako se ne bi ušlo u daljnju eskalaciju zbog koje bismo svi ne samo zažalili, nego je u konačnici više ne bismo mogli preokrenuti”, poručila je.
Na pitanje o mogućem aktiviranju članka 5. NATO-a i reakciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, Grabar-Kitarović podsjetila je da takvoj odluci prethode konzultacije unutar Saveza.
“Tome prethodi niz drugih postupaka. Za aktiviranje članka 5. prije svega su potrebne konzultacije unutar NATO saveza, odnosno unutar Sjevernoatlantskog vijeća. One se održavaju na poziv države koja je pod ugrozom ili skupine država koje su pod ugrozom. Naravno, sve ovisi o tome koliko bi situacija eskalirala i bi li zahtijevala odlučujuću akciju. Baltički zračni prostor brane NATO snage, stacionirane na zemlji, moru i u zraku, što znači da bi automatski bile uključene u obranu baltičkog prostora”, objasnila je.
Podsjetila je i na jedinu situaciju u kojoj je aktiviran članak 5. NATO-a, nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 11. rujna 2001. godine.
“Vratila bih se na jedinu situaciju kada je pokrenut članak 5., a to je bilo nakon napada na SAD 11. rujna 2001. Ne mogu špekulirati što bi netko učinio, ali se doista nadam da bi predsjednik Trump stao uz bok svim saveznicima i podržao članak 5. za bilo koju NATO saveznicu. NATO nije slabost za SAD. Upravo suprotno, NATO snaži i SAD, bez obzira na to koliko su SAD do sada disproporcionalno davale kapaciteta u NATO”, rekla je Grabar-Kitarović.
Komentirala je i dugogodišnje kritike Washingtona prema europskim saveznicima zbog nedovoljnog ulaganja u obranu.
“S onim s čime se moram složiti s predsjednikom Trumpom, a to govorim već niz godina, još otkako sam bila predsjednica, jest da je čovjek sasvim u pravu kada kaže da smo se švercali na američke snage i američko oružje i da nismo održavali vlastita obećanja o ulaganjima u obrambene sposobnosti. U konačnici, svatko brani sam sebe. Ulaganje u obranu je ulaganje u osiguranje. Nadaš se da ti nikada neće trebati, ali mora biti tu kada je potrebno. Uostalom, obrana je i najbolje sredstvo odvraćanja”, zaključila je.
