Ponedjeljak, 11 svibnja, 2026
No menu items!
NaslovnicaAktualnoOrešković: Thompson, Željka Markić, Domovinski pokret i druge desne opcije dio iste...

Orešković: Thompson, Željka Markić, Domovinski pokret i druge desne opcije dio iste “retrogradne i prijeteće ideologije”.

Predsjednica stranke DOSIP Dalija Orešković u emisiji “Oporbeni zarez” oštro je kritizirala HDZ, Domovinski pokret i glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, ustvrdivši kako u Hrvatskoj jačaju povijesni revizionizam, ekstremna desnica i politička kontrola institucija., javlja HRT

Govoreći o ovogodišnjim Trnjanskim kresovima, kojima se obilježava oslobođenje Zagreba, Orešković je rekla kako sama manifestacija nije odstupala od prethodnih godina.

“Sami Trnjanski kresovi bili su onakvi kakvi su već proteklih petnaestak godina. Nisam primijetila ništa neuobičajeno. To su slobodnomisleći građani koji znaju što je bilo 1945. i što taj događaj znači za društvo i državu”, rekla je.

Komentirajući prosvjednike okupljene s druge strane Savskog nasipa, ustvrdila je kako ni njihov dolazak nije bio iznenađenje.

“Tu je bio Keleminac sa svojom skupinom koji ponavlja jedne te iste mantre u svojim verzijama dernjave, huškanja i nahuškavanja”, kazala je.

Dodala je kako je ove godine ipak primijetila jednu razliku.

“Ovoga puta nisu bili toliko hrabri. Bilo je puno policije i bilo je jasno o kakvim se svjetonazorskim sukobima radi. Za razliku od prosvjeda pod mojim prozorima kada se čulo ‘Za dom spremni’, ovoga puta to su preinačili u ‘Za domovinu spremni’. To govori koliko su licemjerni i dvolični”, rekla je.

Orešković je komentirala i zahtjev predsjednika Domovinskog pokreta Ivana Penave da Grad Zagreb povuče pokroviteljstvo nad Trnjanskim kresovima, ocijenivši kako se politička klima promijenila.

“Proustaški orijentirane političke stranke danas imaju mandate u Saboru i Vladi”, ustvrdila je.

Dodala je kako, po njezinu mišljenju, i HDZ sudjeluje u povijesnom revizionizmu, pritom spomenuvši izjavu Željka Reinera za koju tvrdi da je u Saboru rekao kako antifašizam nije sadržan u hrvatskom Ustavu.

Prema njezinim riječima, pojedine političke opcije pokušavaju poništiti razdoblje nakon 1945. godine kako bi današnju Hrvatsku prikazale kao državu utemeljenu na nasljeđu NDH.

Govoreći o raspravama vezanim uz ulazak partizanskih snaga u Zagreb 8. svibnja 1945., Orešković je rekla kako o tome nema dvojbe.

“U Zagreb su umarširale antifašističke snage, a među partizanima bilo je i ljudi koji nikada nisu bili članovi Komunističke partije”, rekla je.

Dodala je kako “taj trenutak mogu odbijati obilježavati samo oni koji se danas svrstavaju na poraženu stranu iz Drugog svjetskog rata”.

Komentirala je i objavu saborskog zastupnika Josipa Dabre, ocijenivši njegove poruke prijetećima.

“Ono što je Josip Dabro izgovorio je čista prijetnja. Između ostalog rekao je ‘nećete dugo’. Kome on to poručuje?”, upitala je.

Naglasila je kako većina političara koje se danas proziva zbog antifašističkih stavova nema nikakve veze s bivšom Jugoslavijom.

“Naši roditelji bili su među onima koji su se borili da Hrvatska postane samostalna i proeuropska država”, rekla je.

Orešković je optužila premijera Andreja Plenkovića za produbljivanje društvenih podjela te kritizirala pokušaje izjednačavanja NDH i socijalističke Jugoslavije.

“Genocidni režim ne može se poistovjećivati s razdobljem koje je, unatoč represiji, donijelo industrijalizaciju, razvoj obrazovanja i rast životnog standarda”, ustvrdila je.

Smatra kako Hrvatska ulazi u novi ciklus jačanja “fašizma naših dana”, pri čemu su, kako kaže, na udaru slobodnomisleći građani i svi koji javno iznose kritičke stavove.

Upozorila je na porast govora mržnje, prijetećih grafita i ekstremističkih poruka, kao i na atmosferu straha među građanima koji se, tvrdi, sve manje usuđuju javno iznositi mišljenje.

Govoreći o nastupu Marka Perkovića Thompsona na Hodu za život, Orešković je ustvrdila kako time pokazuje prezir prema državi i zakonima.

Ocijenila je da su Thompson, Željka Markić, Domovinski pokret i druge desne opcije dio iste “retrogradne i prijeteće ideologije”.

Istaknula je i kako ljevica nedovoljno odlučno odgovara na jačanje ekstremne desnice, iako kontinuirano otvara teme inflacije, korupcije i upravljanja državnom imovinom.

Komentirajući sukob nadležnosti između DORH-a i Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO), odnosno Ivana Turudića i Laure Kövesi, rekla je kako Hrvatska više nema kapaciteta sama osigurati neovisnost pravosuđa.

“Jako je važno što je rekla Europska komisija jer Hrvatska više nema kapaciteta da se sama izbori za neovisnost pravosuđa”, rekla je.

Dodala je kako očekuje da će Sud Europske unije potvrditi stajalište Europske komisije.

“Nitko ne može suditi u vlastitoj pravnoj stvari. To je ovdje vidljivo iz aviona”, poručila je.

Podsjetila je kako je još tijekom saborske rasprave upozoravala da glavni državni odvjetnik ne može sam odlučivati o predmetima koji uključuju njegov ured.

Orešković smatra da je HDZ zakonodavnim rješenjima osigurao političku kontrolu nad procesuiranjem korupcije.

“HDZ je bio svjestan da obična većina bira glavnog državnog odvjetnika i da time imaju svog čovjeka koji će, ako se pojavi ozbiljan slučaj korupcije, moći preuzeti kontrolu nad predmetom”, rekla je.

Govoreći o aferi Beroš, ustvrdila je da je upravo taj slučaj pokazao način funkcioniranja sustava.

“Kada Turudić preuzme spis od EPPO-a, on određuje što će pisati u optužnici, kako će glasiti inkriminacija i kojom dinamikom će se predmet rješavati”, rekla je.

Zaključila je kako je HDZ time zadržao političku kontrolu nad borbom protiv korupcije.

Komentirajući afere u sportskim savezima i slučaj Vedrana Pavleka, Orešković je rekla kako HDZ ima snažan utjecaj na sportske organizacije te ustvrdila da je riječ o “korupcijski zarobljenoj državi”.

Dodala je kako ne vjeruje da korupcijske afere ozbiljnije štete HDZ-u jer, kako kaže, sustav štiti sam sebe, a politička volja za neovisno pravosuđe ne postoji.

Kritizirala je i način izbora sudaca Ustavnog suda, ustvrdivši kako HDZ želi zadržati kontrolu nad tom institucijom.

Najavila je da će biti suzdržana pri glasovanju o kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda Mirti Matić jer smatra da njezin sastanak s premijerom prije kandidature ostavlja loš dojam o neovisnosti pravosuđa.

Na kraju je poručila kako joj za političko djelovanje nije potreban saborski klub te da će nastaviti suradnju s oporbenim strankama lijevog centra.

MOGLO BI VAS ZANIMATI

NAJNOVIJE

spot_img