Novo izvješće otkriva da djeca diljem Ujedinjenog Kraljevstva nadmudruju mjere internetske sigurnosti lažnim datumima rođenja, posuđenim identifikacijskim dokumentima i iznenađujuće kreativnim „dlačicama na licu”.
Trećina djece kaže da je u posljednja dva mjeseca zaobišla online provjere dobi – neka tako što su nacrtala lažne brkove kako bi zavarala softver za prepoznavanje lica, piše Euronews.
Izvješće organizacije Internet Matters pod naslovom Zakon o online sigurnosti: Jesu li djeca sigurnija na internetu? obuhvatilo je 1.270 djece u dobi od 9 do 16 godina i njihove roditelje diljem Ujedinjenog Kraljevstva kako bi se procijenilo pruža li ključni zakon o internetskoj sigurnosti stvarnu zaštitu djece.
Jedna majka rekla je istraživačima da je uhvatila sina kako koristi olovku za obrve kako bi nacrtao brkove i prošao provjeru procjene dobi putem lica na jednoj platformi. Uspjelo je. Verificiran je kao petnaestogodišnjak. Imao je 12 godina.
Što je izvješće pokazalo?
Istraživanje je otkrilo da 46 % djece smatra da je provjere dobi lako zaobići, dok samo 17 % kaže da su teške.
Među metodama koje su djeca navela nalaze se unos lažnog datuma rođenja, korištenje tuđih identifikacijskih dokumenata, slanje videozapisa tuđih lica te korištenje likova iz videoigara za varanje alata za prepoznavanje lica.
„Vidjela sam snimke na internetu gdje ljudi koriste likove iz videoigara koji okreću glavu i to upotrebljavaju za provjeru dobi”, rekla je jedna jedanaestogodišnja djevojčica istraživačima.
Starija djeca bila su sigurnija u zaobilaženje provjera – 52 % onih u dobi od 13 i više godina kaže da je verifikaciju lako nadmudriti, u usporedbi s 41 % djece od 12 godina i mlađe.
Najčešći razlozi koje su djeca navela za zaobilaženje provjera bili su pristup društvenim mrežama za koje nisu dovoljno stara (34 %), pridruživanje online igrama ili zajednicama (30 %) te korištenje aplikacija za dopisivanje (29 %).
Izvješće je također pokazalo da je nešto više od četvrtine roditelja – 26 % – dopustilo svom djetetu da zaobiđe provjere dobi, dok im je 17 % aktivno pomoglo u tome. Roditelji su rekli da su to činili kada su bili sigurni da je sadržaj primjeren njihovom djetetu.
„Pomogla sam sinu da ih zaobiđe. Bilo je to zbog igre koju poznajem i bila sam sigurna da je u redu da je igra”, rekla je jedna majka trinaestogodišnjaka.
Djeluje li Zakon o online sigurnosti?
Britanski Zakon o online sigurnosti stupio je na snagu u srpnju 2025. i obvezao društvene mreže, gaming platforme i druge usluge da uvedu mjere sigurnosti prilagođene dobi.
Postoje znakovi da zakon ima određen učinak. Oko 68 % roditelja i djece primijetilo je nove sigurnosne mjere na platformama koje djeca koriste, uključujući poboljšane alate za prijavu, upozorenja na sadržaj i ograničenja funkcija poput prijenosa uživo.
Ipak, gotovo polovica djece (49 %) rekla je da je u posljednjih mjesec dana doživjela štetan sadržaj na internetu, uključujući nasilni sadržaj (12 %), sadržaj koji promiče nerealne tjelesne ideale (11 %) te rasistički, homofobni ili seksistički sadržaj (10 %) – sve što bi prema pravilima trebalo biti zabranjeno.
Djeca u fokusnim skupinama također su opisala da su na društvenim mrežama vidjela videozapise atentata na desničarskog političkog aktivista Charlieja Kirka. „Vidjela sam to na Snapchatu. Rasplakala sam se i odmah rekla mami”, rekla je jedna četrnaestogodišnja djevojčica.
Izvješće preporučuje da se sigurnost djece ugradi u platforme od samog početka, a ne naknadno kao reakcija na štetu, da se pristup određuje prema razini rizika platforme te da „treba biti prilagođen stupnju razvoja djeteta, umjesto univerzalnog pristupa”.
Također naglašava važnu ulogu roditelja u sigurnosti djece te potrebu da im se osiguraju „smjernice o postavljanju roditeljskih kontrola, kao i jasna i dostupna objašnjenja kako algoritmi funkcioniraju i utječu na ono što djeca vide na internetu”., prenosi N1.
