Snažna ciklona Deborah, koja je u noći na četvrtak 26. ožujka pogodila Hrvatsku, donijela je ekstremne vremenske uvjete i iza sebe ostavila veliku materijalnu štetu. Olujni udari vjetra rušili su stabla, oštećivali krovove i fasade te uzrokovali prekide u prometu i opskrbi električnom energijom, dok su planinska područja zatrpana obilnim snijegom., prenosi index
Analizu ovog neuobičajenog vremenskog događaja proveli su stručnjaci zagrebačkog PMF-a, koji ističu kako se radi o kombinaciji više atmosferskih čimbenika koji su doveli do iznimno snažnih posljedica.
Iako su jaki vjetrovi česti na Jadranu, ovaj put posebno je pogođena unutrašnjost zemlje, uključujući i Zagreb. Prema podacima DHMZ-a, na postaji Zagreb-Maksimir zabilježen je udar vjetra od 96,1 kilometar na sat, što je najviša vrijednost u posljednja dva desetljeća. Na postaji Zagreb-Sokolovac izmjereno je čak 120 kilometara na sat, što stručnjaci svrstavaju u rijetke pojave s povratnim razdobljem od oko sto godina.
Uz olujni vjetar, ciklona je donijela i obilne oborine. Na Medvednici je izmjereno 37 centimetara snijega, dok su u Gorskom kotaru količine bile još veće – u Delnicama 58 centimetara, a na Zavižanu čak više od jednog metra. U kombinaciji s jakim vjetrom, to je uzrokovalo stvaranje snježnih nanosa i otežane uvjete na terenu.
Stručnjaci pojašnjavaju da se radi o takozvanoj zavjetrinskoj, odnosno genovskoj cikloni, koja nije neuobičajena za ovo područje, ali je ovoga puta poprimila ekstreman karakter. Ključnu ulogu imalo je snažno vrtloženje zraka na visini, kao i izraženo meandriranje mlazne struje, što je stvorilo značajnu razliku u tlaku između sjeverne strane Alpa i Jadrana. Upravo je ta razlika uzrokovala snažno strujanje hladnog zraka.
Dodatni efekt pojačan je lokalnim utjecajem reljefa – prelaskom zraka preko Medvednice vjetar se dodatno ubrzao, zbog čega su najteža oštećenja u Zagrebu zabilježena upravo u podsljemenskom području.
Klimatski modeli upućuju na dva paralelna trenda: smanjenje ukupnog broja ciklona u Sredozemlju, ali istodobno i porast intenziteta vremenskih ekstrema. To znači da će prodori toplog i hladnog zraka biti izraženiji i dugotrajniji, što povećava vjerojatnost snažnih oluja, ali i suša i požara.
Stručnjaci pritom upozoravaju da tzv. stogodišnji događaj ne znači da se neće ponoviti u kraćem razdoblju, već da postoji određena vjerojatnost njegove pojave svake godine. U uvjetima klimatskih promjena takvi ekstremi mogli bi postati češći.
Ova oluja još je jednom pokazala koliko su važna pravovremena upozorenja i kvalitetne prognoze. Meteorolozi su na vrijeme prepoznali razvoj opasnih uvjeta i izdali upozorenja visokog stupnja, čime je omogućena pravodobna reakcija građana i nadležnih službi.
Dugoročno gledano, stručnjaci naglašavaju potrebu jačanja otpornosti infrastrukture na ovakve vremenske ekstreme. Velika oštećenja na šumama, zgradama i energetskoj mreži ukazuju na nužnost prilagodbe standarda u gradnji i planiranju, posebno kada je riječ o opterećenjima uzrokovanima snažnim udarima vjetra.
